Četvrtak, 18.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
NAJBOLjE PESME I ALBUMI KRAJA 20. VEKA

„Nirvana” i „Rejdiohed” – simboli devedesetih

Poslednju dekadu 20. veka obeležili uspon grandža, brit-popa, trip-hopa i elektronske muzike
„Nirvana” i „Rejdiohed” – simboli devedesetih
„Масив атек” (Фото Википедија)
Женски бенд „Спајс грлс” (Фото Википедија)
Перјаница брит-попа „Палп” (Фото Википедија)

Sjaj, kontroverzu i pop megazvezde osamdesetih zamenile su u poslednjoj dekadi 20. veka nihilističke poruke koje su dolazile iz Sijetla, rodnog mesta grandž pokreta, ili melanholija koju su iz Bristola širili trip-hop umetnici.

Indi-rok je „cvetao” širom Amerike, hip-hop je bio na vrhuncu, uz neminovnu podelu na društveno angažovani i tzv. gengsta rep. Bendovi pod kapom tzv. brit-popa stvarali su svojevrsni muzički eskapizam, sve je popularniji postajao neosoul, a tehno i haus muzika doživeli su pravu eksploziju.

Devedesetih se mnogi sećaju i kao turbulentnog perioda za pop žanr, ali i po najgorim muzičkim tvorevinama – tzv. dečačkim i ženskim sastavima koji su nicali s obe strane okeana.

Sastavi „Blur”, „Oejzis”, „Suejd”, „Palp” bili su perjanice brit-popa. Bristol je iznedrio „Portished”, „Mesiv atek” ili Trikija, ali na Ostrvu su, ipak, najpopularnije bile „Spice Girls”. Amerika nije mogla da „diše” od „Nirvane”, „Saundgardena”, sastava „Pearl Jam”, „Pejvmenta”, „Smešing pamkinsa”, „Bridersa”, Beka i zabavljala se hip-hop rivalstvom na relaciji zapadna – istočna obala.

Britanski sastav „Underworld”, ali i francuski duo „Daft pank” uspeli su da elektronsku muziku konačno uguraju na svetske top-liste.

 Za magazin „Slejt”, osim „opštih mesta”, poput albuma „Nevermind” i „OK Computer”, najreprezentativniji muzički trag je ostavila Islanđanka Bjork, koja je napravila dve najbolje ploče decenije – „Post” i „Homogenic”

Ako se pogledaju liste vrhunskih muzičkih dometa tokom ove dekade, od kojih je poslednja – „Rolingstounov” izbor 50 najboljih singlova devedesetih objavljen nedavno, ispada da, kada je reč o kvalitetu, niko ne može da se približi jednom američkom i jednom britanskom bendu – „Nirvani”, odnosno „Rejdiohedu”.

Kratka, ali eksplozivna karijera sastava „Nirvana”, okončana samoubistvom Kurta Kobejna 1994. u sijetlskom domu, za američki magazin „Rolingstoun” sasvim je bila dovoljna da ovaj bend stavi na prvo mesto i liste najboljih albuma i singlova. Od tri ploče koje su snimili, dve su se našle među prvih 10 remek-dela. I dok je „In Utero” završio na sedmom mestu, nijedan album, pa makar ga potpisali Lorin Hil, „ Pearl Jam”, „Ju-tu”, „Rejdiohed” ili Doktor Dre, nije ni prineti drugoj „Nirvaninoj” ploči „Nevermind” iz 1991. Prvi singl skinut sa tog albuma, zahvaljujući kome je alternativni rok konačno postao mejnstrim – „Smells Like Teen Spirit”, za „Rolingstoun” je pesma decenije.

Drugačiji sud stigao je sa ove strane Atlantika. Tu himnu devedesetih britanski magazin NME smestio je na drugo mesto svoje liste 100 najboljih pesama. Na vrhu je „domaći proizvod” – pesma „Common People” iz 1995. sastava „Palp”, za koju je pevač grupe Džarvis Koker inspiraciju našao u supruzi nekadašnjeg grčkog ministra finansija Janisa Varufakisa, sa kojom je studirao na čuvenom Sent Martins koledžu u Londonu.

Za druge američke, ali i britanske magazine primat, bar kada je reč o albumu decenije, ima sastav iz Oksfordšira „Rejdiohed” sa trećim studijskim izdanjem – „OK Computer” (1997). Po „Pičforku”, ali i magazinu „Pejst” to je, bez premca, ploča poslednje dekade 20. veka.

Isto, ponavlja i časopis „Kju”, a u ovim izborima među najbolje uspeli su da uđu i „Ju- tu” („Achtung Baby”), Džef Bakli („Grace”), nezaobilazna „Nirvana”, Triki („Maxinquaye”) i najuspešnija bela hip-hop grupa – „Bisti bojs” („Ill Communication”).

Komentari13
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.