Petak, 12.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Mesec srpske kulture u Mađarskoj

Održan okrugli sto „Kako sačuvati i razvijati srpski jezik i kulturu u rasejanju” i „Peštanski književni omnibus”
 Mesec srpske kulture u Mađarskoj
Учесници „Пештанског књижевног омнибуса” (Фото: Д. Јаковљевић)

Specijalno za „Politiku”
Budimpešta –U Budimpešti i još nekoliko gradova u Mađarskoj, u toku je manifestacija „Mesec srpske kulture” sa nizom raznorodnih programa, koje organizuje Srpski kulturni centar u saradnji sa brojnim ustanovama i organizacijama iz Mađarske i iz Srbije.

Tako je u petak, 23. septembra, u biblioteci Instituta za slovenske i baltičke jezike Filozofskog fakulteta državnog Univerziteta „Etveš Lorand” u Budimpešti, održan okrugli sto na temu „Kako sačuvati i razvijati srpski jezik i kulturu u rasejanju”. Na skupu čiji je domaćin bio Smer za srpski jezik i književnost ovog fakulteta, učestvovali su prof. dr Dragan Nikodijević, prorektor za nauku Univerziteta „Džon Nezbit”, narodni poslanik i književnik Aleksandar Čotrić, pesnik i vlasnik izdavačke kuće „Arte” Miodrag Jakšić, direktor Srpskog kulturnog centra u Budimpešti Milan Đurić, satiričari i urednici u „Politici” i „Večernjim novostima” Dragutin Minić Karlo i Bojan Ljubenović, glavni i odgovorni urednik Drugog programa Radio Beograda i književnik Radoman Kanjevac, urednik Srpske redakcije mađarskog radija Predrag Mandić, pisci iz Frankfurta Ljubiša Simić, Slavica Mastikosa, Ruža Mijović i Zlata Ikanović i, u ulozi domaćina, profesori državnog univerziteta u Budimpešti dr Aleksandar Urkom i dr Dragan Jakovljević.

Cilj Smera za srpski jezik i književnost i Srpskog kulturnog centra u Budimpešti, kao suorganizatora, bio je da se stručnom debatom na akademskom nivou, utvrdi sadašnje stanje na polju učenja srpskog jezika i razvoja književnosti i kulture Srba u rasejanju, a zatim da se ukaže na mogućnosti, puteve i načine intenziviranja rada na očuvanju jezika i kulture, kao osnovnih odrednica identiteta jednog naroda.

Prema rečima dr Aleksandra Urkoma i Milana Đurića, okrugli sto je, takođe, imao za cilj i da stručnoj i široj javnosti prenese poruku da je potrebno izraditi program – manifest – za razvoj srpskog jezika i kulture, koji bi trebalo da sadrži teorijska načela i ponudi preporuke za poboljšanje institucionalne saradnje i dugoročni razvoj jezika, književnosti i kulture u našem rasejanju.

Na gotovo tročasovnom skupu, koji je protekao u vrlo aktivnom i konstruktivnom razgovoru i razmeni mišljenja i iskustava, utvrđene su značajne smernice i preporuke za kulturni razvoj Srba u rasejanju. Učesnici okruglog stola bili su saglasni u tome da se pozitivni primeri mogu dobiti u našem neposrednom okruženju i da bi stoga bilo od velikog značaja sagledati tehnike i rezultate drugih naroda u regionu u očuvanju i podršci razvoja svoje dijaspore, svog rasejanja.

Kao zaključak okruglog stola, istaknuta je potreba da pripadnici srpskog naroda izvan Srbije mobilišu sopstvene snage i aktivnije se posvete radu na očuvanju i razvoju srpskog jezika, kao što se to radi u pojedinim institucijama i udruženjima u rasejanju, čiji su predstavnici ovom prilikom izneli svoja iskustva.

Ostim tota, istaknuta je neophodnost da se još više naznači potreba za sveobuhvatnom nacionalnom kampanjom i većom brigom matice za ovo pitanje, koje je, po mišljenju učesnika skupa, ključno za opstanak Srba u rasejanju, kojih danas, kako se procenjuje ima oko četiri miliona.

Većina učesnika okruglog stoga, široj publici se predstavila sutradan, u subotu 24. septembra, u svojstvu književnih stvaralaca, na tradicionalnom „Peštanskom književnom omnibusu”, kazujući svoje stihove ili kraća prozna ostvarenja sa pozorišne scene Srpskog kulturnog centra, koji se nalazi u samom centru mađarske prestonice. Pridružili su im se autori iz Mađarske Radivoj Galić, Dragana Meseldžija, Grga Olah i Gabor Bence, zatim Danica Dodić iz Francuske, Aleksandra Radaković i Predrag Jakšić iz Srbije i Neda Gavrić iz Republike Srpske, a predstavljena je i po poezija Svetlane Matić iz Austrije.

U okviru ove multimedijalne večeri nastupio je i Mali hor Srpskog kulturnog udruženja „Prosvjeta” iz Beča, koji je u Budimpeštu doputovao specijalno za ovu priliku. Publika je imala prilike da pogleda i dokumentarni film o Savi Babiću, poznatom prevodiocu, književniku i osnivaču katedre za hungarologiju na Filološkom fakultetu u Beogradu, čiji su autori Snežana Milivojević i Đorđe Šibalin.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.