Ponedeljak, 06.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Žitomislić ponovo živi

Žitomislić ponovo živi
Манастир Житомислић у долини Неретве Фото С. Пешут

Mostar – Manastir Žitomislić kod Mostara vekovima je bio stub pravoslavne duhovnosti i kulture za srpski živalj u dolini Neretve.

U više navrata rušen i pljačkan, manastir je iznova vaskrsavao kao simbol snage i vere koja ne posustaje pred nasiljem i zlom.

Manastir je sagrađen u 16. veku kao zadužbina čuvene vlastelinske porodice Miloradovića. Zapravo, postoje podaci da je tada manastir obnovljen, što znači da je pravoslavni hram na tom mestu postojao još ranije. Takve pretpostavke potvrđene su prilikom nedavne rekonstrukcije manastira kada su obavljena i arheološka istraživanja . Od svog osnivanja 1566. godine, manastir Žitomislić sa crkvom posvećenom Svetom Blagoveštenju imao je veliki značaj u crkvenom i kulturnom životu Srba ovog kraja, ali i cele Hercegovine. U Žitomisliću je 1848. godine otvorena prva bogoslovska škola u Bosni i Hercegovini, a osnovali su je tadašnji arhimandrit Serafim Perović i Nićifor Dučić. Kasnije je u manastiru otvorena i škola za opismenjavanje srpske dece. Škola je u Žitomisliću postojala sve do 1971. U posedu manastira bila je i vredna zbirka ikona iz perioda od 16. do 19. veka. kao i značajan broj knjiga i drugih crkvenih dragocenosti. Kao i neke druge pravoslavne svetinje u dolini Neretve, Žitomislić je tokom vekova delio sudbinu naroda.

U vreme Drugog svetskog rata, 1941. godine manastir su zapalile ustaše, a monasi iz manastirskog bratstva su bačeni u jamu. Nakon rata manastir je obnovljen i 1967. godine osveštan. Uoči krvavog građanskog rata u BiH, 1991. godine, kosti ubijenih monaha su izvađene iz jame i sahranjene u zajedničku manastirsku grobnicu. Smiraja nije bilo: samo godinu dana kasnije, 1992. godine, hrvatske snage su zapalile i minirale manastir. Crkva, konaci i pomoćni objekti su eksplozivom bukvalno sravnjeni sa zemljom. Na sreću, zbirka ikona i drugih umetnina i dragocenosti pre razaranja je sklonjena i sačuvana.

Na obnovu Žitomislića čekalo se punih deset godina. Radovi su počeli 2002, a tokom naredne tri godine celi manastirski kompleks je u potpunosti rekonstruisan prema svom prvobitnom izgledu. Čak je korišćen isti kamen koji je komad po komad vađen iz ruševina i ugrađivan tamo gde je nekada pripadao. Korišćena je tradicionalna tehnologija gradnje, bez savremenih pomagala i sredstava, a projekat obnove su uradili stručnjaci Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog nasleđa Republike Srpske. Novac za obnovu dali su ugledni Srbi iz dijaspore i drugi humani ljudi. Vaskrsenju Žitomislića i njegovom osvećenju koje je 15. maja 2005. godine obavio njegova svetost patrijarh Pavle, prisustvovalo je nekoliko hiljada vernika iz Hercegovine, te brojne ugledne zvanice.

Danas u obnovljenom manastiru boravi tročlano bratstvo. Iguman Danilo kaže da je za ovaj kratak period nakon obnove Žitomislić delom povratio nekadašnji značaj. – Celi naš život temelji se na praštanju i mi svedočimo našu veru i Jevanđelje: da je ono što je zlo i rušilačko snažno ali kratkog daha. Ko je pre nekoliko godina mogao pomisliti da će se iz one gomile kamenja ponovo nikao manastir? A evo danas je tu, ponovo stecište života i duhovnosti koje svedoči da je praštanje osnovna poruka – kaže iguman Danilo.

Manastir Žitomislić, smešten uz put Čapljina – Mostar danas pohode brojni vernici, ali i turisti koji žele da vide obnovljenu svetinju. Svete liturgije služe se svake nedelje i praznika, a posebno je živo za Blagovesti kada se svetkuje manastirska slava. 

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.