Utorak, 09.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Srpske banje između mutne i lekovite vode

Po zaradi od banjskog turizma mogli bismo da budemo između Slovačke i Austrije, čiji je godišnji prihod devet, odnosno trideset milijardi evra, tvrdi naš vodeći balneolog prof. dr Tomislav Jovanović
Srpske banje između mutne i lekovite vode
Бања Ковиљача (Фото А. Васиљевић)

Srbija i njene banje nalaze se na velikoj prekretnici – ili će jedan od najvećih turističkih i medicinskih potencijala u Evropi biti iskorišćen na korist države i njenih građana, ili preti opasnost da platimo danak višedecenijskom nemaru u ovoj oblasti. Dva najveća privredna resursa Srbije, poljoprivreda i banje, neadekvatno se koriste, pa je naša zemlja u paradoksalnoj situaciji da uvozi hranu, a građani na odmor i lečenje odlaze u slovenačke i mađarske terme. Zbog ove nebrige Srbija gubi milijarde evra i desetine hiljada radnih mesta. A sve bi moglo i moralo da bude potpuno drugačije...

Naš vodeći balneoklimatolog, odnosno stručnjak za banje, bivši ministar prosvete prof. dr Tomislav Jovanović, detaljno je upoznat sa gotovo svim prirodnim izvorištima u Srbiji. Kao dugogodišnji šef Katedre za balneoklimatologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu i čovek iza koga je tri decenije bogatog naučnoistraživačkog rada u ovoj oblasti, profesor Jovanović za „Politiku” objašnjava zašto je balneološki potencijal Srbije ogroman, ali skoro potpuno neiskorišćen.

– Naš potencijal je znatno veći nego u bilo kojoj drugoj zemlji naše veličine. Uzmite na primer da jedna Francuska ima 78 balneoloških lokaliteta, a mi imamo više od 300 registrovanih. Samo na Kopaoniku postoji tačno 78 lokaliteta, koliko u celoj Francuskoj! A upravo je Francuska primer kako najbolje koristiti prirodni faktor, mineralne i lekovite vode, blato, gas i klimat. Francuzi su izračunali da su godišnje uštede samo od korišćenja prirodnog potencijala umesto veštačkih lekova milijardu i po evra – objašnjava Jovanović.

A u Srbiji, gde je lekoviti faktor mnogo veći nego u Francuskoj, sve se izrodilo u puku suprotnost. Kod nas banje ne predstavljaju ni izvor zarade, ni uštede, već faktor gubitaka, rasipanja i prelivanja u privatne džepove.

– Neko je srpske banje pretvorio u trošak. Koristimo prirodni faktor ispod tri procenta od ukupnog potencijala koji posedujemo. To je na nivou statističke greške. Kod nas je još prisutna i pogrešna svest iz nekih ranijih vremena, da su banje „zaostavština buržoaskog režima”. Jer, u banje su pre rata odlazili intelektualci i bogati ljudi. Ne zaboravimo da je recimo Sokobanja bila stecište intelektualne elite, ljudi poput Ive Andrića, Miloša Crnjanskog, Branislava Nušića i mnogih drugih – podseća naš sagovornik.

Među glavnim razlozima propadanja banja je to što primarna, sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita praktično isključuju ova lečilišta iz svog sistema, navodi Tomislav Jovanović. U zemljama koje prepoznaju i razvijaju svoje balneološke potencijale, banje imaju posebno važno mesto u zdravstvenom sistemu. Ali osnovna ideja u razvijenim državama je da u banje odlaze i u njima borave pre svega zdravi ljudi. Glavna briga je kako očuvati vitalnost i produžiti životni vek, a to se najbolje može učiniti sprovođenjem zdravstvenih programa u banjskim i klimatskim mestima.

Druga kategorija ljudi koje borave u evropskim banjama jesu oni koji dolaze na rehabilitaciju, dok su bolesni tek na trećem mestu. U Srbiji je sve okrenuto naglavačke, pa u našim banjama gotovo da i nema gostiju iz one prve kategorije, zdravih ljudi. Ali se zato procenjuje da oko 150.000 naših građana godišnje poseti banjska mesta zemalja u okruženju, dok naši centri ostaju zapušteni i u sve gorem stanju.

– Tamo gde postoji pravilno rukovođenje banjama, tamo one i funkcionišu dobro. Najbolji primer su Koviljača i Kanjiža. Dobro rukovođenje, visokostručni obrazovani kadar koji dobro vlada prirodnim faktorom i njegovim korišćenjem, podiže srpske banje na nivo najboljih evropskih centara. To je dokaz da i kod nas sve to može. Problemi nastaju usled neadekvatnog korišćenja, ili čak potpunog nekorišćenja prirodnog faktora, zbog čega imamo veliki utrošak lekova u pojedinim banjama, čak i veći nego u zdravstvenim ustanovama. Ova pogubna praksa koristi se kao opravdanje za nameru da se srpske banje prodaju – upozorava dr Jovanović.

Prema njegovoj računici, po osnovu potencijala od banjskog turizma, Srbija bi mogla da se nađe između Slovačke i Austrije.

– Slovačka kao i mi nema more, ali ima oko devet milijardi evra godišnje od turizma, pre svega banjskog. Sa druge strane je Austrija, koja uz banjski ima i planinski turizam. Kod njih je ovo spojeno u jedinstvenu celinu, koju i mi možemo da napravimo, a sada to nemamo. Zato Austrija napravi blizu 30 milijardi evra godišnjeg deviznog prihoda od turizma. Tvrdim da bismo sa našim potencijalima, i uz pravilno rukovođenje i korišćenje prirodnog faktora, mogli relativno brzo da budemo po zaradi na nivou između Slovačke i Austrije. To bi dovelo do razvoja čitave države, jer bi počele da rastu sve komplementarne privredne grane i učinile da se radno angažuje preko 50.000 građana – objašnjava naš stručnjak.

Mnogo je vremena prošlo – i lekovite srpske vode oteklo u potoke i reke, a zatim u Veliku Moravu – od 1835. godine kada je knez Miloš prvi prepoznao potencijale domaćih banja. Angažovao je najboljeg tadašnjeg evropskog geohemičara, barona Herdera, da uradi prve hemijske analize vode u banjama tadašnje Srbije. Sposobni knez nije požalio dve hiljade dukata da isplati barona, koji mu je doneo dobre vesti o neverovatnim potencijalima lekovitih voda.

Veoma brzo srpski centri ušli su u red najrazvijenijih u Evropi, jer su dobili sertifikate evropskih banja. Međutim, od negdašnjeg sjaja Miloševih termi i dalje blista samo zlatna sablja optočena sa 29 dijamanata, koju je Miloš poklonio baronu, a ona se i danas čuva u riznici porodice Herder.

– Boravak Herdera bio je okidač da se već 1836. formira u Kragujevcu prva državna laboratorija za ispitivanje vode. Iz nje je kasnije osnovana i hemijska laboratorija u Beogradu, u sadašnjem Konaku kneginje Ljubice, kao baza za budući licej i dolazak prvog našeg hemičara, profesora Sime Lozanića, koji je posle bio i rektor Beogradskog univerziteta – podseća prof. dr Tomislav Jovanović.

Kako se dogodilo da za 181 godinu Srbija sa evropskog vrha potone na dno, a lekovite banjske vode postanu mutne od nemara i zloupotreba? Pred početak nove banjske sezone ovo pitanje postaje od prvorazrednog značaja, jer vremena za reagovanje ostaje sve manje. Ako se sve prepusti inerciji kao i do sada, onda na kraju neće ostati drugo rešenje nego da se srpske banje prodaju u bescenje. A od toga će imati korist samo lovci u mutnom, dok će Srbija ostati u mulju – koji nije nimalo lekovit.

Procvat spa-industrije

O značaju prirodnog faktora govore rezultati njegovog korišćenja, ne samo u Evropi. U Japanu postoji veoma široka lista hroničnih bolesti, za koje se stanovnici ove zemlje upućuju besplatno u banjska klinička mesta. SAD, Kanada i Australija su se od 2000. godine posebno angažovale na podizanju čitavih spa-industrija, a samo 2012. američki centri primili su preko 20 miliona gostiju. Značaj prirodnog faktora se najbolje vidi upravo u ovim zemljama, koje doskora nisu imale široku zastupljenost u oblasti banjskog turizma.

 

 

Komentari6
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

vuk
Бање су бисери Србије, а ми их бацама свињама (хоћемо да их продајемо белосветским ловандерима - шатра као "не знамо да се организујемо и направимо профитабилне фирме"). Оставимо се прича и лова у мутном. Лепо професор Јовановић каже да најпре треба наћи системски место Бањама, нису ни лечилишта, ни велнес ни .... До сада смо силне студије урадилиа али ниједну (чак ни оне лоше и поручене од криминализованих политичара) нисмо ни покушали да реализујемо. Које год руководство да је било није могло ништа да дугорочније уради - смењивали су их како су се министри мењали, по некад чешће или ређе? Погледајте ове до сада затворене (Златар, Куршумлијска, Врањска....) све су затворене јер су неком "паметном политичару-тј тајкуну запале за око па код свих власти почев од 2000 а можда и пре", покушавају да их девастирају и у џабалучини купе "као шатра - спашавају их од пропадања" а у ствари дају својима из странке или финансијерима. Фонд ПИО је прича за себе: нит знају нит умеју а коропече се!
Балкан
Све директоре бања, на челу са министарством туризма, ставити у аутобус, и одвести да виде бање у Мађарској и Словенији(имају лошије мин.воде од Србије). Да једном схвате да је наш бањски туризам остао заробљен у првој половини 20-тог века(пијење воде и шетња). Свако село има хотел, добро грејане базене(до 40 степени), велнесе. Тај ниво је донекле достигао "Извор" у Аранђеловцу, само је 30% скупљи од истих таквих хотела у Мађарској(јер нема конкуренцију у Србији). Али ни они немају топлу везу за излаз зими у спољне базене, што је право уживање купати се на дебелом минусу, или кад пада снег. Све смо упропастили, што се могло упропастити...
svetlanast.
Da li mozemo da zamislimo koliko bi Srbija zaradila da je pare, umesto u Beograd na vodi /protiv je bila strucna javnost i beogradjani/ i lazne tri milijarde evara arapskih investicija, ulozila u banje Srbije? Da je bilo pameti...
1000 izvora termalne vode
Na moru je sezona 3 meseca od toga jedan mesec je spic sezone, a banje imaju sezonu preko cele godine. Uz banje ide i medicinski turizam, gde mozemo zaposliti nase lekare, zubare i medicinske sestre. Stari Rimljani upravo ovde podigli jedno od prvih kupatila. Smatra se da se to dogodilo na području današnje Vrnjačke banje i to u periodu između 2. i 4. veka. Smatra se da postoji svega oko 40 banjskih lečilišta, što je kada se uzme u obzir ukupan broj otkrivenih izvora, čini se mali broj. Na području Srbije postoji čak 1000 izvora termalne vode.
partybreaker
Nek objasni neko vucicu gde drzava da ulozi pare... i zaposli ljude...

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.