Sreda, 08.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
SA FILMSKE TRAKE

„Ograde” neće činiti Oskare „suviše belim”

Nijedan afroamerički glumac 2016. nije bio nominovan za nagrade Američke filmske akademije, što bi sada mogla da promeni drama u režiji Denzela Vošingtona
„Ograde” neće činiti Oskare „suviše belim”
Дензел Вошингтон и Вајола Дејвис у филму „Ограде” (Фото „Парамоунт”)

Uz Leonarda Dikaprija, koji je 2016. konačno osvojio Oskara za glavnu ulogu, za „Povratnika” Alehandra Gonzalesa Injaritua, i proglašenje drame „Pod lupom” za najbolji film, prošlogodišnja dodela nagrada Američke filmske akademije ostala je upamćena po tome što su Oskari postali „suviše beli”.

Po objavljivanju 20 nominovanih za Oskara u glumačkim kategorijama, zaključak je bio – svi su beli umetnici. Uz poziv na bojkot dodele nekih autora, predvođenih Vilom Smitom i Spajkom Lijem, zbog „belih” Oskara stvorena je kriza u Američkoj filmskoj akademiji.

List „Verajeti” je tada u uvodniku tvrdio da ceo Holivud, od filmskih studija do medija, ima deo odgovornosti zbog nedostatka raznolikosti među autorima i filmovima.

Nominacije za glumce u filmovima „Mesečina” i „Skrivene figure”
Ovogodišnji Oskari neće biti „beli” i zbog „Mesečnine”, nedavno nagrađene „Zlatnim globusom” za najbolji film u žanru drame, o odrastanju Afroamerikanca koji se bori da iskaže svoju seksualnost. Mnogi u ovom filmu Berija Dženkinsa vide glavnog konkurenta hit filmu, mjuziklu „La la lend”, kao i mogućnost da njegovi glumci Maheršala Ali i Naomi Haris budu nominovani za epizodne uloge.
Nominaciji u istoj kategoriji se nada i Oktavija Spenser za „Skrivene figure”, o tri žene afroameričkog porekla koje su 1962. godine dale veliki doprinos ostvarenju Nasinog projekta slanja Džona Glena u orbitu.

Na kraju se oglasila predsednica akademije Afroamerikanka Čeril Bun Ajzaks rekavši da će udvostručiti broj žena i predstavnika manjina među nominovanim autorima za Oskara do 2020. godine.

A da ove godine Oskari ne budu suviše „beli”, pobrinuo se Denzel Vošington (62) vrativši se u rediteljsku stolicu sa filmom „Ograde”, adaptacijom istoimenog pozorišnog komada Avgusta Vilsona, koji je osvojio Pulicerovu nagradu za najbolju dramu.

Ovaj dvostruki oskarovac, nagrađen za epizodu u „Slavi” i glavnu ulogu u „Danu obuke” igra lik Troja, afroameričkog radnika koji se bori da preživi u eri rasne segregacije pedesetih godina prošlog veka.

Šarm izbija iz Troja, đubretara iz Pitsburga. On priča o životu i izgubljenim prilikama, jer zna šta znači – gubiti. Iako bejzbol igrač sa velikim potencijalom, nikada nije dospeo do prve lige. Umesto toga, on spaja kraj s krajem.

Ono što mu nedostaje u spoljnom svetu nadoknađuje kod kuće gde suvereno vlada, uvek podsećajući članove porodice ko je glavni, a njegov odnos sa najmlađim sinom Korijem je u najmanju ruku – napet.

Zbog svega prikazanog u filmu „Ograde”, mnogi smatraju da je Vošingtonu zagarantovana nominacija za Oskara za glavnu ulogu jer njegov prikaz Troja otkriva rasne podele u SAD sredinom 20. veka.

Denzel Vošington je ocenio da film „Ograde” i njegovi likovi prevazilaze rasu:

„Teme ovog filma i drame su univerzalne. One su veće od boje kože, obraćaju se muževima i ženama, očevima i sinovima, majkama i sinovima.”

Glumac je dodao da se isto odnosi na junaka kog je odigrao. Njega ne definiše boja kože, već nešto u dubini njegove psihe.

Glumac, producent i reditelj Vošington dodelio je glavnu žensku ulogu koleginici Vajoli Dejvis, zvezdi filmova „Sumnja” i „Služavke”, za koje je bila nominovana za Oskara.

Ona je odigrala Rouz, Trojevu ženu i oslonca, i „Ograde” su joj donele nagradu „Zlatni Globus” za epizodnu ulogu.

Mnogi američki kritičari upravo nju vide kao sigurni glumački tip za predstojeću dodelu Oskara čije će nominacije biti saopštene u utorak.

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Драган
Баш ме брига за Америку. Kакво је стање код нас? Још горе. Они, тамо преко баре, глуме некакву расну једнакост и поштовање грађанских права, а код нас је важна партијско увлакачка припадност. Пролазе, у свим сферама, углавном најгори муфљузи.
Zoran Markovic
Ma da. Tako i treba - svake trece godine da afro-amerikanac dobije oskara, svake cetvrte kinez ili japanac, a svake pete peder, lezbejka ili transseksualac. Nije bitno ko je bolji, ko je kako odigrao ulogu, bitna je boja koze. I ako se desi da te godine kada je red na kineza - nema uloga sa kineskim glumcima, onda se Oskar i ne dodelkjuje. To je americka pravda. Nije bitan kvalitet, vec boja koze ili kako se ko (s kim) ponasa u krevetu. Da, umalo da zaboravim i Jevreje - oni treba da dobiju oskar svake seste godine. A ako nema kandidata, neka daju Oskar Vudi alenu. Nije bitno za koji film, vazno je da Oskar ide u pravu zajednicu. I ko te pita za glumu. "This is America Today - Let God help them."
Lajavi
Politička korektnost polako dobija status tihog ubice u socijalnim odnosima SAD. Poput dijabetesa, uvlači se u sve pore američkog društva i polako uništava kvalitet. To je svakako bitan razlog zbog kojega američki filmovi postaju sve prazniji i dosadniji. Nebitno da li su crni ili beli, isto je to...

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.