Subota, 20.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Tramp vraća grčku krizu Evropi

SAD prepuštaju dužničku temu EU koja traži novčanu podršku od MMF-a ali odbija da poveća priloge za NATO
Tramp vraća grčku krizu Evropi
Атина: дечак носи заставу Грчке на антиреформским демонстрацијама (Ројтерс/Алкис Константинидис)

U zaletu priprema za sezonu neizvesnih izbora sa ove strane Atlantika, Amerika i MMF stavili su Evropu krajem ove sedmice pred težak izbor neprocenjivih političkih posledica, i to povodom grčke dužničke krize.

„Nemačka kancelarka Angela Merkel spremna je da prihvati mogući otpis duga Grčkoj ukoliko Atina izglasa dodatne reformske mere”, preneo je nemački list „Handelsblat”.

Ugledni nemački dnevnik preneo je ovu – iznenađujuću vest – pozivajući se na ishod telefonskog razgovora Kristin Lagard, izvršnog direktora MMF-a, i nemačke kancelarke u četvrtak uveče.

Naime, Lagaradova je Merkelovoj, a nakon prvog zvaničnog reagovanja administracije Donalda Trampa povodom slučaja „Grčka”, podvukla da MMF neće priložiti ni pare paketu pomoći Atini ako ne samo Grčka već i Evropa ne ispune ono što institucija Breton Vuds zahteva od 2013. godine – da Grčka sprovede drakonske reforme, a da Evropa otpiše deo dugova.

Da MMF na ovom kursu ima odsada i podršku Bele kuće, posvedočio je ove sedmice Stiven Mnučin, novi američki ministar finansija. „Grčka je prvenstveno tema Evrope. Mi razgovaramo sa našim evropskim partnerima i sa MMF-om o tome, ali stvar očigledno vode naše evropske kolege”, istakao je Mnučin u intervjuu za „Volstrit džornal”. Mnučinovo insistiranje na tome da su Evropljani protagonisti rešavanja krize najzaduženije članice evrozone vidno se razlikuje od stava Nemačke i Holandije. Koliko do pre neki dan Volfgang Šojble, nemački ministar finansija, insistirao je da nema govora o otpisu grčkih dugova, kao i da bez novčanog učešća MMF-a u paketu za Grčku tog paketa i nema više.

Ulazak najvećeg deoničara MMF-a, dakle Vašingtona, u debatu povodom grčkih dugova podstakao je krajem sedmice oštre poruke predstavnika ove institucije Evropi.

„Program koji se ne hvata u koštac sa neodrživim dugom, verovatno će doprineti razbuktavanju dodatnom problema, jer će podstaći dalju neizvesnost”, ocenili su u MMF-u.

Ova organizacija, dakle, neće u doglednoj budućnosti dati ni pare za slučaj „Grčka” ukoliko Atina ali i Evropa ne povuku preporučene poteze.

Administracija Donalda Trampa podržala je – reformisani stav MMF-a da je grčki dug neodrživ, ali i da Evropa ima da odigra važnu ulogu. Otuda možda i vest da Angela Merkel odjedanput razmatra mogućnost otpisa (ili prestrukturiranja) grčkog duga i to „što pre”, navodi „Handelsblat”.

Evropa je sada pred problemom koji hitro, a svakako pre letnjeg prispeća basnoslovnih dužničkih obaveza Grčke na naplatu – ali i pre nemačkih izbora na jesen – treba da rešava.

U međuvremenu, Donald Tramp sada pokazuje novi entuzijazam za EU.

„Potpuno podržavam EU. Mislim da su prekrasni. Ako su oni srećni, ja ih podržavam”, istakao je Tramp u intervjuu za Rojters. Ocene da je „EU oruđe Nemačke”, a „ Brisel đavolja rupa” pale su u zaborav.

Otkud sad nova Trampova ljubav za EU?

„Trampov urođeni instinkt verovatno mu govori da SAD treba izvući iz situacije da ugrozi novac američkih poreskih obveznika na nekom udaljenom mestu. Tramp ipak ima nešto što želi od Evrope, uključujući i njihovo veće ulaganje u odbranu”, ističe Džejkob Kjerkegar, evroekspert konsultantske firme „Rodijum grupa”, u izjavi za „Volstrit džornal“.

Ako Evropljani odreše kesu za NATO, šta bi sve moglo da se promeni u rešavanju grčke dužničke krize?

Komentari18
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

David Ben Yishai
E, pa kad se svi kapitalisti hvale demokratijom i ostalim staro-Grckim civilizacijskim fazonama ajde da to staje taj kapitalisticki svinjski i bezglavi svet novaca. Pa da Grci naplate tom "demokratskom" svetu svoju filozofiju, Filipa i Aleksandra i kusur. Pa kako da ne? Uspelo Grcima dobro da naplate za svoju kulturu, ne samo za turizam vec i za tadasnje Grcke civilizacijske tekovine. Bas - mudro!
@ Ne/znam Cirilicu-твоја срамота
Па ево је ћу покушати да вам објаснима а ви се потрудите да научите најстарије наше писмо на овом простору. Грчака има трагичну судбину јер јер ју је последњу Русија ослободила од Турака. А онда је дошао ултиматум од В. Британије и Француске да се Руси повуку и да се Грчака врати под турско ропство. Како је Русији Наполеон био пред вратима, Русија је морала да се повуче а Грци су се, да не би пали поново у руке варвара, одлучили на одсудну битку на острву Хиос у Егејском мору, када је Турска за одмазду побила 23000 грчких бораца а 47.000 продато као робље. То је узбудило Европу у којој су деловала многа Филхеленсака друштва и донето је је решење под притиском Британије и Француске да на чело ново ослобођених блакнских земаља, Бугарске, Румније и Грчке дођу немачки* принчеви из лозе Хонецолерна. Овакав напор Грка у борби за слободу и велики губици у људству и материјалним добрима, натрао је Грчку да се задужи и одатле потиче дотични израз!
ljiljana ljiljana
@Dragan, Grcki narod je imao velike koristi od zaduzivanja ali toga nije bio svestan. Ljudi su mogli da se penzionisu sa 50 god. Njihova zenska deca, ako nisu udata, mogla su da naslede oceve penzije,i td, itd. Odakle se to izmirivalo? Sta je sa ostalim socijalnim merama? Odakle se to izmirivalo? Naravno, veliki deo iz medjunarodnih kredita!!!! Zasto su Grci uveli takve zakone koji su im omogucavali da imaju standard o kojima su stanovnici u drugim bogatijim zemljama samo mogli da mastaju? Zato sto su zeleli da zive kao velika gospoda. Malo rada a dobri prihodi. Sada je doslo vreme na naplatu. Postavlja se pitanje sta je sa nama? Odakle se izmiruje veliki deo nasih penzija? Kada budemo znali odgovor na to pitanje onda ce nam biti jasno zasto su nam smanjene penzije.
Neša...
"Četiri koraka do prokletstva", Jozef Štiglic.
Dara
Moja pok. majka je uvek govorila "pruzi se koliko ti je jorgan dugacak".
Neznam Cirilicu
Moji stari su govorili za ponekoga komsiju jos davne 1956 ej boze ma on je duzan kod grcka??otkuda to jos tada

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.