Nedelja, 28.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kadrovi rešavaju sve

Oni koji bi se školovali o trošku države bili bi u obavezi da deset godina provedu u državnoj službi u mestima gde su potrebni državi koja ih stipendira
Kadrovi rešavaju sve
Упис на факултет могућност за сваког, па и лошег ђака (Фото Д. Јевремовић)

Čuvena misao tifliskog bogoslova je kratka, a govori mnogo. Od kadrova zavisi sve, propast društva i države, njihov uzlet i preporod. Osnovni razlog propadanja stoga ne treba tražiti u spoljnim već u unutrašnjim faktorima. Ako unutar sebe tražimo razloge neuspeha, onda možemo da se popravimo i da izbegnemo ponavljanje grešaka u budućnosti.

Kadrovi se biraju kadrovskom politikom, a takva politika obično sadrži moralne, intelektualne i druge kriterijume kojima se ljudi raspoređuju na odgovorne funkcije u društvu i državi.

Ubrzo posle 5. oktobra sprovedena je reforma obrazovanja. Primenjena je Bolonjska deklaracija koja je visoko školstvo svela na nivo srednje škole. Otvoreni su privatni univerziteti, a na državnim je povećana školarina. Upis na fakultet više nije bio znak prestiža intelektualnih sposobnosti već naprosto mogućnost za svakog, čak i lenjog i lošeg srednjoškolskog đaka. Obrazovni kriterijumi su se izgubili. Doktorati niču kao pečurke posle kiše. Prosvetni radnici su postali nemi posmatrači te promene, oglašavajući se samo kada su im zarade ugrožene. Tek malobrojni su ukazivali na pogubnost bolonjskog procesa.

Rezultat? Ogroman broj fakulteta koji se bave pravnim i ekonomskim naukama, toliki da bi neupućeni pomislili da je Srbija zemlja pravde i blagostanja. Doktorske studije se često upisuju zbog sujete ili nemogućnosti da se nađe posao. Većina nema nikakvu intelektualnu vrednost, što pokazuje stvarnost oko nas.

Srbiju iz ove nevolje neće spasti dualno obrazovanje. Razlog? Naprosto, zašto bi neko završavao srednju stručnu školu kad može posle završene gimnazije još lakše da upiše fakultet, a kasnije da lako stigne i do doktorata.

Sistem obrazovanja je jedan od dva ključna problema koji uzrokuju krizu u kojoj se srpska država i društvo nalaze već 17 godina.

Drugi problem je u političkom sistemu koji se u stvari sastoji iz dva podsistema: partijski i izborni. Sadašnji partijski sistem podstiče poslušništvo kao osnovno merilo napretka. Stranke pate od sindroma večnog lidera, a kada predsednik stranke izgubi partijske izbore on često biva izbačen iz stranke ili je napušta stvarajući novu stranku. Većina naših političara smatra sebe nezamenljivim na osnovu ogromnog ega koji im ne dozvoljava da se povuku iz politike.

Izborni sistem proporcionalnog predstavništva je drugi uzrok problema političkog sistema i uvećan je činjenicom da je javni mandat poslanika pretvoren u njihovo lično vlasništvo, van uticaja partije i birača. Proporcionalnost omogućava da minorne stranke uz pomoć koalicija zaobiđu izborni cenzus. Prirodni cenzus za manjinske stranke takođe ima manjkavosti, kao i propisi koji omogućavaju da se bilo kakva grupa ili pojedinac proglase pripadnicima nacionalne manjine i zloupotrebom prava uđu u parlament. Skupština Srbije je na zasedanjima poluprazna, predstavnici naroda nezainteresovani za konstruktivnu diskusiju. Skupštinska sala je puna samo u danu za glasanje, a amandmani koje predlaže opozicija po automatizmu se odbijaju. Politikom se bave oni koji od toga žive, a jedina ambicija poslanika je da postanu politička klasa koja uživa u privilegijama ne radeći ništa.

Problem postoji da bi se rešio. U obrazovanju treba pooštriti kriterijume pre svega u osnovnim školama, gde bi se teško zarađivale petice, što bi bio prvi stepen ka drugačijem izboru kadrova koji su neophodni državi i društvu. Trebalo bi povećati broj srednjih stručnih škola, a smanjiti broj gimnazija.

Srbija je premala država za ovoliki broj visokoškolskih ustanova koliko ih ima sada. Njoj je sasvim dovoljan jedan univerzitet koji bi odgovarao standardima najboljih svetskih univerziteta. Na taj univerzitet bi se ulazilo ozbiljnim prijemnim ispitom, gubio bi se status redovnog studenta posle padanja na jednom ili dva ispita. Oni koji bi se školovali o trošku države bili bi u obavezi da deset godina provedu u državnoj službi u mestima gde su potrebni državi koja ih stipendira.

Izborni sistem bi trebalo da se sastoji npr. od 100 jednomandatnih izbornih okruga, biranih u jednom krugu izbora. Time bi se postigla odgovornost poslanika pred građanima i građani bi znali koju ličnost biraju. Potrebno je uvesti zakonsku obavezu prisustva poslanika na skupštinskom zasedanju.

Što pre shvatimo da smo mi sami odgovorni za pojavu problema u društvu i da smo isto tako odgovorni za njihovo rešavanje, svima će biti bolje.

Magistar međunarodnih odnosa

Komentari31
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

MarkoMarkovic
@035 Zao mi je, ne mogu da repliciram na nerazumljive komentare, sledeci put pokusajte da artikulisete misao i da smisleno nesto odgovorite. Jedino sam shvatio da kazete da Staljin nije bio glup, ali nije ni Hitler sto ne znaci da bi ga trebalo citirati u uvodu teksta u Politici, niste bas razumeli najbolje. Ostatak vaseg pisanja nisam mogao da desifrujem ni uz najbolju volju, bojim se da nemate dobru moc izrazavanja. Pozdrav
035
Мада је крај дебате , да артикулишем : - дакле нисте погодили шта је Стаљин хтео да каже - : кадрови су они који воде следбенике (ви би сте рекли послушнике) , а не прости следбеници ; даље - мегаполиси (" na univerzitetima u Bg,Ns,Kg i Ni, a preostala dva bi mogla da budu ukinuta jer su svakako osnovana iz politickih razloga") - нису најпогоднија места за студирање из практичних разлога - скупоће , пространости , обиља разоноде , морала и т.д. ; дакле мала места су погоднија за универзитет , а он би им удахнуо живот . Искрено Ваш 035
pjer
Uz male korekcije, članak deluje odlično. Činjenica, rešenja koja predlaže autor deluju presmelo, ali tako i treba: sitni kompromisi ničem ne vode. Kao društvo suviše smo nisko pali; bez radikalnih rezova ništa valjano nećemo učiniti.
MarkoMarkovic
@MilosNS Visoka medicinska skola? Zar vi ne bi trebalo da kroz praksu naucite sve sto vam treba, a teorijski, za znanje se kod nas uvek trebalo izboriti.
035
Знање у било којој области толико је обимно да су ретки они који се знањем сналазе . Зато се уводе "процедуре" да би приучени могли да обаве посао . Ја приученом у медицини не бих поверио живот , то није резање каблова и паковање чипса . Пракса се стиче годинама , радом уз искусног старијег , ако познајеш теорију . Неки праксу зову рутином , самопоуздањем . Знање може без праксе , обрнуто не важи . Постоји пословица : - Кад би се гледањем могло научити , пас би изучио за касапина .
MarkoMarkovic
Nije bas prigodno citirati Staljina, makar ga nazivali i "bogoslovom". On doista jeste rekao da je sve u kadrovima, ali je pri tom mislio na poslusnost a ne na strucnost. Uputnije je mozda bilo citirati Bizmarka koji je izjavio da parafraziram, da drzava moze da funkcionisati i sa losim zakonima ako su kadrovi dobri, ali da sa losim kadrovima ni najbolji zakoni ne mogu spasiti drzavu od sigurne propasti. U svemu se skoro slazem sa Autorom, osim mozda u jednom. Srbija jeste mala drzava, sa nevelikim brojem stanovnika, ali je dovoljno velika da joj bude malo jedan univerzitet. To pre svega iz razloga sto nisu svi u mogucnosti da dodju i zive neko vreme u jednom mestu. Ne mozemo na taj nacin smanjiti sanse za pristup obrazovnim ustanovama. Problem je sto su univerziteti losi, nedostojni funkcije koju bi trebalo da vrse, a o privatnim da i ne govorim, to su tek fabrike za proizvodnju rdjavih kadrova. Resenje je podici nivo i povisiti kriterijume na univerzitetima u Bg,Ns,Kg i Ni, a preostala dva bi mogla da budu ukinuta jer su svakako osnovana iz politickih razloga.
035
Стаљин је био суров али не глуп , пробио се упркос Лењиновом тестаменту , дакле нисте погодили шта је Стаљин хтео да каже . И ваше "решење" , универзитети у мегаполисима , не личи на Академију , храмове (испоснице) знања . Напр. универзитет у Лас Вегасу , Амстердаму или Београду на води !!!
Мiloš J. Kosovac
III... uvek imati uzvišenu veru u čovečanstvo i Boga. Znam da je ovo veliki zahtev, ali vidite šta možete učiniti.“ **
jedna učiteljica
Mnogo posla za jednog učitelja!

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.