Ruska senka nad francuskim izborima
Vesti o medijski i politički široko rasprostranjenom ruskom mešanju u izbore u zapadnim zemljama ponovo su aktuelizovane. Ovog puta se to događa za vreme predsedničkih izbora u Francuskoj, a „Njujork tajms” je ponovo pokrenuo priču koja se zasniva na izveštaju firme za sajber-bezbednost.
Kako se moglo i pretpostaviti, meta je kampanja Emanuela Makrona, čiji su tim „napali” isti hakeri koji su navodno odgovorni za hakovanje mejlova američkih demokrata uoči prošlogodišnjih predsedničkih izbora.
Zanimljivo je da je rusko hakovanje Makronovog tima ponovo aktuelizovano u javnosti, uz izveštaj japanske firme „Trend mikro”, dan pošto je kandidat centra ušao u drugi krug predsedničkih izbora i nepune dve nedelje uoči 7. maja, kada će Francuzi birati između njega i Marin le Pen.
A o ruskim vezama Le Penove je već toliko toga napisano. Potvrđeno je da je od ruske banke uzela kredit od 12 miliona dolara, pre mesec dana ju je u Kremlju ugostio lično Vladimir Putin, a poznato je i da smatra da je Krim deo Rusije. Što bi sve trebalo da znači da je ruski kandidat na francuskim izborima. S druge strane, bankar Makron je predstavljen kao glas razuma, lično ga podržava prvi čovek EU Žan-Klod Junker, a tek poneki medij natukne da je nezvanični američki kandidat na francuskim izborima.
U izveštaju ove agencije koja se bavi sajber-zaštitom naglašena je zabrinutost da bi Rusija mogla da pokuša da preokrene političku situaciju u Francuskoj, pokušavši da u poslednjim nedeljama kampanje naškodi Makronu i potpomogne njegovu rivalku Le Penovu.
Kremlj se narugao izveštaju, a portparol Dmitrij Peskov je rekao da „sve ovo podseća na optužbe koje su dolazile iz Vašingtona i koje još uvek lebde u vazduhu”.
U izveštaju je navedeno da su 15. marta primetili da je hakerska grupa, za koju veruju da ju je ruska obaveštajna služba iskoristila da napadne Makronov predizborni tim – slala mejlove službenicima u kampanji sa linkovima koji vode do sajtova sa lažnim vestima kako bi tim putem „provalili” njihove šifre.
Grupa je, navodno, delovala tako što je prošlog meseca registrovala nekoliko internet domena sa imenima sličnim Makronovom pokretu „U pokretu”, preko kojih je mogla da skuplja podatke o njegovim saradnicima i potencijalnim biračima.
Sajtovi su, tvrdi se, registrovani u grupi veb-adresa za koje ova firma tvrdi da pripada ruskoj obaveštajnoj službi, a odnose se na već čuveni „Paun storm”, poznatiji „Fensi ber”, APT28 ili „Sofasi grup”. Američke i pojedine evropske obaveštajne službe, kao i neke američke privatne firme za bezbednost, tvrdile su proteklo pola godine da su ove grupe hakovale američke demokrate, kao i zvanične sajtove pojedinih institucija.
U jednom od izveštaja ove firme o „Paun stormu” navedeno je da ova grupa preduzima ekonomske i političke sajber-napade i kontrašpijunažu, a usmereni su prvenstveno na vojne institucije, ambasade i odabrane pojedince u SAD i njenim saveznicima. U ciljnu grupu se ubrajaju i opozicione grupe i ruski disidenti, mediji i bezbednosne službe zemalja saveznika SAD.
Koriste se navodno tri vrste napada: mejlovi sa zlonamernim sadržajima, napredna mreža „pecajućih” sajtova i „ubacivanje” u zvanične sajtove institucija. Mete ove hakerske grupe, prema izveštaju „Trend mikro” firme, bili su američka privatna grupa za obezbeđenje „Blekvoter”, američke kompanije po svetu, vojna predstavništva u različitim zemljama, francusko i mađarsko ministarstvo odbrane, multinacionalna kompanija u Nemačkoj, sedište OEBS-a u Beču, pakistanski vojni zvaničnici, poljski državni službenici, Stejt department i jedna ambasada Vatikana.
Mediji su preneli i izjavu Fike Hakeborda, stručnjaka agencije „Trend mikro”, koji je rekao da su metode koje su hakeri koristili protiv Makrona iste kao i one koje su korišćene protiv Demokratske stranke na američkim izborima. On je rekao da je hakere teško locirati i identifikovati, ali je podsetio da je Francuska već imala problema sa ruskim hakerima i to grupom APT28, koja je „napala” kanal TV 5 Mond.
Šef Makronovog pokreta Rišar Feran je još u februaru optužio ruske državne medije da šire „lažne vesti” o njihovom predsedničkom kandidatu, kao i da je njegova kampanja meta na hiljade napada ruskih hakera. Feran je bio još jedan među zapadnim zvaničnicima koji su direktno optužili ruske medije Raša tudej i Sputnjik da šire lažne vesti kako bi francusko javno mnjenje okrenuli protiv Makrona. „Dva velika medija u vlasništvu ruske države, Raša tudej i Sputnjik, šire lažne vesti svakodnevno i onda ih preuzimaju, citiraju i utiču na demokratski proces”, rekao je tada Feron.
Zašto je baš Makron meta tih napada? Feran je objasnio da je to zbog toga što se Makron zalaže za tesno ujedinjenu Evropu koja bi igrala veću ulogu u svetskoj politici. Rojters je tada preneo Feronovo zapažanje da je i ruski list „Izvestija” objavio izjavu osnivača „Vikiliksa” Džulijana Asanža da ta organizacija ima „interesantne informacije” o Makronu.
Feron je dodao da Makronova kampanja doživljava na „stotine ako ne i na hiljade” napada na kompjuterske sisteme sa lokacija u Rusiji i pozvao francuske vlasti da spreče strano mešanje u predizbornu kampanju. „Amerikanci su to uvideli, ali bilo je prekasno”, zaključio je tada Feron.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


