Druga predizborna pobeda demohrišćana Angele Merkel
Od našeg dopisnika
Frankfurt, Hajdelberg – Uprkos tome što u Nemačkoj na izborima za pokrajinske parlamente presudnu ulogu imaju lokalne teme, prekjučerašnja pobeda demohrišćana (CDU) Angele Merkel na pokrajinskim izborima u Šlezvig-Holštajnu predstavlja drugi ovogodišnji predizborni test, čiji rezultat ukazuje da bi kancelarka na saveznim parlamentarnim izborima 24. septembra poprilično sigurno mogla da osigura svoj četvrti mandat.
U nemačkoj najsevernijoj pokrajini, prema objavljenim rezultatima, CDU je osvojio 32 odsto glasova, slede socijaldemokrate (SPD) sa 27,2, potom Zeleni 12,9, liberali (FPD) 11,5, Alternativa za Nemačku (AfD) 5,9, dok izborni cenzus od pet odsto nije prešla Levica i nekoliko malih stranaka. U pokrajinskom parlamentu u Kilu biće i Federacija glasača južnog Šlezviga (SSV), što je stranka danske manjine za koju ne važi izborni cenzus, pa će u pokrajinskom parlamentu imati svoje poslanike iako je osvojila tek 3,3 odsto glasova.
Ovakav raspored snaga onemogućio je nastavak vlasti dosadašnje vladajuće koalicije SPD–Zeleni–SSV, koju zovu i „Gambija koalicija” jer stranačke boje ove tri stranke – crvena, zelena i plava – čine boje gambijske zastave. Budući da nijedna od dve vodeće nemačke stranke nema dominantno vođstvo, moguće su različite koalicije, ali je sva prilika da će CDU hteti da vidno porazi SPD i zbaci ih sa vlasti, pa tako demohrišćanski kandidat za premijera Danijel Ginter odbacuje mogućnost formiranje velike koalicije sa SPD-om, kao na saveznom nivou, već zagovara da sa Zelenima i liberalima formira „Jamajka koaliciju”, to jest crno-zeleno-žutu koaliciju. Zeleni, pak, signaliziraju da se zalažu za „semafor koaliciju” SPD–FPD–Zeleni, dok se FPD zasad mudro ne izjašnjava.
To što je kancelarkina stranka na izborima u pokrajini u kojoj je pravo glasa imalo oko 2,3 miliona ljudi osvojila tek oko dva odsto više glasova nego pre pet godina neće joj dati neku preveliku brojčanu prednost na saveznim izborima na kojoj je pravo glasa imalo oko 62 miliona Nemaca. Ipak, posle pobede u malenoj pokrajini Sar i sada u Šlezvig-Holštajnu u kojima je SPD bio vlast a CDU opozicija, demohrišćani iščekuje da to ponove na pokrajinskim izborima sledeće nedelje u najmnogoljudnijoj nemačkoj pokrajini – Severnoj Rajni-Vestfaliji – što bi dalo ogroman zamajac kancelarskoj kampanji Merkelove. Naročito, zbog činjenice da za 12 godina otkad je kancelarka, njen CDU je ispao iz vlasti u popriličnom broju od ukupno 16 nemačkih pokrajina te da se prvi put dešava suprotno.
S druge strane, šef SPD-a Martin Šulc se sagledava kao zvezda koja je, posle prvih meseci jakog sjaja u toku kojih je uspela da podigne popularnost SPD-a i vrati veru da neko može da smeni Merkelovu, polako počela da bledi. Ono što su analitičari u februaru nazvali „efektom Šulc”, kako ocenjuje komentator „Špigla” Filip Vitrok, počelo je da nestaje, a fudbalskim rečnikom Merkelova sada vodi 2 prema 0. Prema oceni Vitroka, neophodno je biračima pružiti nešto više od slogana, a pitanje socijalne pravde nije loše za kampanju, ali bez koncepta ostaje samo fraza.
Čak i ako SPD uspe da zadrži vlast u Severnoj Rajni-Vestfaliji, prema oceni ovog komentatora, Merkelova zasad može da se opusti. Prema njegovoj oceni, bregzit, Sirija, Ukrajina, Tramp i sve ostalo što svetske prilike čini komplikovanim zapravo ide u prilog Merkelovoj jer, primera radi, na severu Nemačke čak 90 odsto ljudi kaže da bi se u teškim vremenima držalo nje. A ankete ukazuju da četvrtina glasača CDU glasa za ovu konzervativnu stranku samo zbog Merkelove.
To je „efekat Merkelova”, ističe Vitrok i ukazuje da su lokalne vođe CDU, koje su odnele pobedu u Saru i Šlezvig-Holštajnu, zapravo uvek podržavali kancelarkinu imigracionu politiku, što će joj sada pomoći da se izbori sa konzervativnijom strujom u stranci, koja bi kampanju da gradi na ukidanju dvojnog državljanstva i borbi protiv političkog islama.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


