Tramp gurnuo prst u „Pet očiju”
Nema kraja u isterivanju američkog predsednika „na čistinu”, odnosno u predstavljanju Donalda Trampa kao osobe koja ne samo da je spremna da učestvuje u ruskim planovima da presude na američkim predsedničkim izborima nego je čak spreman da, žrtvujući delikatne odnose sa saveznicima, preda obaveštajne podatke Rusiji.
Veliko nepoverenje i podele između Bele kuće i američkih obaveštajnih agencija produbljuju se svakodnevno. Nakon što je Tramp smenio direktora FBI Džejmsa Komija, „Vašington post” i velika većina ostalih američkih mejnstrim medija su u ponedeljak lansirali bombastičnu priču o tome kako je predsednik SAD predao osetljive obaveštajne podatke Rusima.
Vest je plasirana tako da istragu FBI i tri komiteta Senata koji se bave uticajem Rusije na predsedničke izbore – čini bespredmetnom. Jer, šta misliti više o Trampu kada je spreman da visoko poverljive obaveštajne podatke preda Rusima? Malo je koga juče zanimalo što su u pitanju podaci o planiranim akcijama Islamske države.
Sudeći prema izveštajima novinara, kojima su informacije dostavili anonimni visoki zvaničnici koji su hteli da „umanje štetu”, informacije su bile tolika tajna da su se krile od saveznika i bile dostupne samo ograničenom broju ljudi unutar američke vlasti.
Tramp je juče na svom tviter nalogu napisao da je kao predsednik imao „apsolutno pravo” i da je želeo da podeli informacije sa Rusijom, naglasivši da je sastanak sa Lavrovom u Beloj kući bio otvoren (a ne tajan). On je naglasio da na takav potez ima puno pravo i da su u pitanju informacije o terorizmu i bezbednosti letova u Siriji.
„To sam uradio iz humanitarnih razloga, plus želim da Rusija znatno pojača svoju borbu protiv ID i terorizma”, napisao je Tramp.
„Vašington post” je, pozivajući se na neimenovanog američkog zvaničnika, preneo da je Tramp tokom susreta u Ovalnom kabinetu Lavrovu i ruskom ambasadoru u Vašingtonu Sergeju Kisljaku (zbog kontakata s njim se vodi istraga protiv Trampovog bivšeg savetnika za nacionalnu bezbednost Majkla Flina, koji je u februaru podneo ostavku) otkrio detalje o pretnji ID koja je povezana sa upotrebom laptopa u avionu.
Pojedini mediji su juče naveli da, za razliku od velike većine zvaničnika za koje važi zakon da je odavanje informacija kažnjiv prestup, predsednik SAD ima široka ovlašćenja u tom pogledu i da Tramp, čak i da je otkrio poverljive podatke, na to ima pravo.
Državni sekretar SAD Reks Tilerson juče je naveo da se Tramp tokom sastanka sa Lavrovom nije doticao metoda vođenja vojnih operacija niti je govorio o obaveštajnim izvorima, a savetnik za nacionalnu bezbednost Rejmond Mekmaster, koji je prisustvovao susretu, izjavio je da Tramp nije otkrio „niti izvor, niti metode koje već nisu poznate u javnosti”.
Kako je navedeno da su visoki zvaničnici o ovome obavestili CIA i Agenciju za nacionalnu bezbednost, „Vašington post” je tražio potvrdu u ovim agencijama, ali su oni odbili da daju komentar.
Anonimni izvor koji je doturio vest ovom listu tvrdi da su informacije koje je Tramp predao kodirane, čemu podležu samo obaveštajni podaci koji imaju najviši nivo zaštite. Uz to, on je rekao da je Tramp „otkrio više informacija ruskom ambasadoru nego svojim saveznicima”.
Posle prvobitno objavljenih tajnovitih informacija u medijima da je Tramp Lavrovu izručio podatke izvesnog partnera SAD s kojim postoji specijalan ugovor o razmeni obaveštajnih podataka, „koji zabranjuje da ih predaje trećim licima”, Rojters je juče otkrio da je u pitanju satelitsko i obaveštajno prikupljanje podataka u sistemu „Pet očiju”.
Novina tokom jučerašnjeg „curenja podataka” je da su već dve od ukupno pet članica ove grupacije (koju čine SAD, Velika Britanija, Australija, Kanada i Novi Zeland) spustile odnose sa Vašingtonom na niži obaveštajni nivo. „Vašington post” je dan ranije zaključio da će „otkrivanje tih podataka staviti pod znak pitanja saradnju sa saveznicima koji imaju pristup unutrašnjem radu ID”.
Australijski premijer Malkolm Turnbul juče je rekao australijskoj radio-stanici da će „zadržati uobičajenu opreznost i diskreciju u obaveštajnim pitanjima” i dodao da je saradnja sa SAD „temelj nacionalne bezbednosti”.
Ministar spoljnih poslova Novog Zelanda Geri Braunli se, u mejlu koji je njegova portparolka prosledila kao odgovor na pitanje novinara, pozvao na to da je navode o Trampovoj predaji obaveštajnih podataka odbacio i visoki američki zvaničnik koji je prisustvovao sastanku. On je čak naveo da će „ako ikada bude usvojena rezolucija o užasnoj situaciji u Siriji, ona zahtevati usredsređen napor obeju strana – i SAD i Rusije”.
Ako su tačni navodi Rojtersovih izvora da dve države razmatraju da sa više opreza sarađuju sa SAD, onda jedino preostaju Velika Britanija i Kanada.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


