NATO miri Atinu i Skoplje
Od našeg dopisnika
Atina – Na prvu posetu šefa makedonske diplomatije Nikole Dimitrova susednoj Grčkoj sa kojim je Skoplje godinama u sporu oko prava na korišćenje imena Makedonija, u ovdašnjim političkim krugovima se gleda kao na spremnost za nalaženje kompromisnog rešenja i poboljšanje uzajamnih odnosa.
Istovremeno, prisutan je i osećaj pritiska koji Brisel pokušava da izvrši na Atinu kako bi promenila stav prema ovom pitanju i tako se ubrzalo rešenje problema u odnosima dve zemlje i otvorio put za što brži ulazak Makedonije u NATO, a kasnije i u EU.
Uoči današnjeg susreta šefova diplomatije Grčke i Makedonije Nikosa Kocijasa i Nikole Dimitrova, list „Katimerini”, koji se poziva na izvore u Briselu i Berlinu, piše da je ubrzavanje prijema Skoplja u NATO i EU u stvari neka vrsta poklona, iskazivanje podrške Zapada tandemu Zaeva i Ahmetija, u koji su, navodi ovaj list, „investirali kako bi se normalizovalo stanje u zemlji koju očigledno smatraju vrlo bitnom za geopolitičku ravnotežu”.
Navodno, već ima pritisaka na Grčku iz Nemačke da se Makedonija brzo primi u Severnoatlantski vojni savez i da treba očekivati da će se pritisci pojačavati, naročito na jesen, pred nemačke izbore.
Takođe, piše „Katimerini”, novi premijer Makedonije Zoran Zaev je već najavio da na leto treba očekivati „dobre vesti” i da je reč o „povoljnom pristupu iz Vašingtona i Brisela iz geopolitičkih razloga”, što su mu, kaže, saopštili zvaničnici u najvažnijim centrima. I na nedavnom samitu NATO već je zatraženo ubrzavanje procedure prijema zemalja zapadnog Balkana u severnoatlantske strukture kako bi se osigurala bezbednost regiona. Tom prilikom premijeri Albanije, Slovenije i Hrvatske su naglasili da je Skoplje najhitniji slučaj.
Zapad je već u nekoliko navrata ukazivao na značaj stabilnosti u Makedoniji, ali u isto vreme, kako kaže grčki list u svom komentaru, i na Rusiju, koja čeka pravi trenutak želeći da Skoplje uzme pod svoje, „o čemu svedoči i otvorena intervencija Kremlja tokom krize u korist bivšeg premijera Gruevskog”.
Međutim, Atina strahuje da se iza predloga za prijem Makedonije u NATO pod, navodno, samo privremenim nazivom i njenim ustavnim imenom Republika Makedonija, krije mogućnost da tako i ostane i da nerešeno pitanje nikad ne bude do kraja regulisano.
Podsetimo, Atina je na samitu NATO-a u Bukureštu 2008. stavila veto na pokretanje pitanja prijema Makedonije i zahtevala da o tome ne bude reči dok se sa Grčkom ne reši spor oko imena. Grci smatraju da je nedopustivo da jedna susedna država nosi ime po njihovoj severnoj teritoriji Makedoniji i da se insistira, kao što je to činila prethodna politička garnitura u Skoplju, na podizanju spomenika velikanima grčke istorije i, konkretno, na davanju naziva aerodromu ili putevima po Aleksandru Makedonskom.
Ciprasova vlada je kao ohrabrujuće shvatila signale koje upućuje novo rukovodstvo Makedonije, a posebno poslednje izjave koje ukazuju na spremnost na kompromis oko imena i da, zato, kako javljaju ovdašnji mediji, do posete dolazi u trenutku kada ima pozitivnih uslova. Pozitivno je primljena izjava premijera Zorana Zaeva da su moguća dva rešenja: da se reši spor između dve zemlje oko naziva ili da Makedonija uđe u NATO pod privremenim nazivom pod kojim je primljena i u UN i da tako počne proces njenog pristupanja NATO i EU, dok bi se spor Atine i Skoplja kasnije rešavao.
Šef diplomatije Dimitrovski, kako pišu grčki listovi, dolazi u Atinu sa porukom da Skoplje želi dobre, stabilne i prijateljske odnose sa susednom zemljom i da se nada da će političke strukture Grčke shvatiti da je reč o istorijskoj šansi.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


