Šta je stvarni srpski izvoz
Trudeći se da barem zvuče učenije, mnogi javni službenici pribegavaju korišćenju stranih termina. Usta su im puna ofisa, čejndžovanja, šerovanja, volova, pajp lajnova, šou kejsova i sl. Ipak u seriji anglicizama koje grobari srpskog jezika nameću javnosti preovladava Dži Di Pi. Bruto domaći proizvod se nameće kao vrhovni pokazatelj svih ekonomskih i društvenih kretanja.
Ovaj nesavršeni ekonomski pokazatelj izmišljen je tek početkom 20. veka, a svetska privreda se dinamično razvijala i pre toga. I sam Sajmon Kuznec koji je razvio BDP upozoravao je da je to i suviše „bruto“ mera, adekvatna tek za merenje kratkoročnih promena u ekonomskoj aktivnosti ali ne i za merenje ukupnog blagostanja.
U BDP ulaze i javna i privatna potrošnja i neto izvoz i investicije, to je jedan veliki zbir svega. Kritičari ovog instrumenta ukazuju da on ignoriše važne faktore od značaja za kvalitet života, kao što su korupcija, zagađenje životne sredine, bezbednost. BDP se može povećati čak i ako, na primer, država izgradi više zatvora, ali hoće li to učiniti život kvalitetnijim?
BDP može da raste uporedo sa siromaštvom, ali i s padom kvaliteta obrazovanja, može da raste i ako zdravlje nacije opada. Sve ovo je posebno izraženo u privredama čiji je rast većinski baziran na stranim direktnim investicijama (SDI) i njihovom izvozu.
*Ekonomski institut „Džon H. Daning”, Velika Britanija
CEO TEKST SAMO U ŠTAMPANOM I DIGITALNOM IZDANjU
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


