Strah od požara i poplava

Nedavno se deo sugrađana prestonice skoro 40 dana borio za kiseonik i u neverici posmatrao nemoć nadležnih pred vatrom koja je izbila na deponiji u Vinči. Požar je nastao u dubini deponije od dvadesetak metara kada su se zapalili metanski čepovi. Problem je bio što metan ne može da se gasi vodom, pa je primenjena jedina moguća metoda – zatrpavanje zemljom. U gašenje ovog požara koji je zahvatio 20 hektara utrošeno je 65.000 kubika zemlje. Korišćena su i alternativna sredstva kao što je rastvor smeđih algi. Sve vreme gradske vlasti su uveravale da zdravlje ljudi nije ugroženo, a više od mesec dana bilo je potrebno se požar ugasi.

U prvoj polovini ove godine dogodilo se oko 11.000 požara na otvorenom prostoru, pokazuju podaci Sektora za vanredne situacije (SVS) MUP-a Srbije dostavljeni „Politici”. U ovom periodu je bilo blizu 4.000 požara trave i niskog rastinja, kao i oko 400 požara u šumama sa manjom materijalnom štetom. Teško je, kako navode u SVS odrediti najugroženija područja, jer nema dela teritorije koja je izolovana od mogućnosti nastanka požara na otvorenom. Ipak, ukazuju, teritorije s veoma gustim šumama, pogotovu četinarskim, kao i nacionalni parkovi su područja koja su ugroženija od ostalih.

Šuma se ne pali sama.

CEO TEKST SAMO U ŠTAMPANOM I DIGITALNOM IZDANjU