Lekovi u skladu sa finansijskim mogućnostima
Jedno od najčešćih pitanja upućeno farmaceutima jeste ono da li naši pacijenti dobijaju iste lekove poznatih farmaceutskih kuća kao što je slučaj u drugim zemljama? Proizvođači tvrde da su to potpuno isti medikamenti i da građani ne treba da strahuju da dobijaju neke lošijeg kvaliteta.
Prema rečima dr Pavla Marjanovića, direktora „Aktavisa” za Srbiju i Crnu Goru, fabrika ove kompanije u Leskovcu izvozi dve trećine proizvoda u vrlo zahtevne zemlje Evropske unije, Rusiju i na druga međunarodna tržišta i to su isti lekovi koji se nalaze i na policama naših apoteka. Evropska tržišta imaju uređenu regulativu i visoke standarde kvaliteta kojih se u potpunosti pridržava i naša agencija za lekove.
Na pitanje da li je paleta lekova koja je dostupna pacijentima u Srbiji zadovoljavajuća i da li može biti bolja sa postojećim budžetskim ograničenjima, dr Marjanović odgovara da se naša zemlja polako približava standardima terapija zemalja EU u bliskom okruženju. Na primer, antipsihotici (lekovi za lečenje teških duševnih bolesti) koji su se primenjivali kod nas pre nekoliko godina su pripadali starijoj generaciji lekova. Danas su velikim delom zamenjeni medikamentima najnovije generacije. Ključ uspeha je u prisustvu lekova najnovije generacije po pristupačnim cenama. Samim tim, takvi lekovi su pristupačni i najširem krugu pacijenata. Sličan primer je i sa pumpicama za bolesti disajnih puteva, jer je nedavno lansirana pumpica najnovije generacije po značajno nižoj ceni za zdravstveni fond.
– Srbija ima listu lekova koja je prilagođena finansijskim mogućnostima. S jedne strane, postoji potreba za uvođenjem novih lekova, ali je uvek bitno razmišljati i o ekonomskoj održivosti liste lekova koji se izdaju na teret fonda. To znači da je u Srbiji najvažnije da lek postoji redovno na policama apoteka. Da bi lek redovno bio prisutan u apoteci, potrebno je da uigrano funkcioniše složeni mehanizam proizvodnje, kontrole kvaliteta, distribucije, izdavanja u apoteci, propisivanja koje čine doktori i na kraju – naplate. Mi možemo da se pohvalimo redovnom naplatom što sistem čini održivim. Svaka reforma farmaceutskog sektora mora prvo da vodi računa o postojećoj stabilnosti sistema – primum non nocere (primarno je ne naškoditi) – zaključio je dr Marjanović.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


