Petak, 12.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Koliko je šećera u vinu

Koliko je šećera u vinu
(Фото Пиксабеј)

Uko­li­ko vo­di­te ra­ču­na ko­li­ko še­će­ra uno­si­te u or­ga­ni­zam, si­gur­no će vas in­te­re­so­va­ti i da li je u vi­no ko­je pi­je­te do­da­va­na ova na­mir­ni­ca. Za­ni­mlji­vo je da u SAD vi­na­ri u ne­kim dr­ža­va­ma ne mo­ra­ju da na­vo­de da li i ko­li­ko še­će­ra su do­da­li pri­li­kom pra­vlje­nja vi­na, dok je u dru­gim dr­ža­va­ma, kao na pri­mer u Ka­li­for­ni­ji, strikt­no za­bra­nje­no do­da­va­nje še­će­ra u bi­lo ko­jem tre­nut­ku pro­iz­vod­nje ovog pi­ća, na­vo­di „Nju­jork tajms”.

U ta­kvim si­tu­a­ci­ja­ma vi­na­ri, da bi do­bi­li od­re­đe­nu slat­ko­ću vi­na, u nje­ga to­kom pra­vlje­nja do­da­ju ne­fer­men­ti­san sok od gro­žđa.

„Vi­no sa­dr­ži do­zu ki­se­lo­sti, pa vla­sni­ci vi­na­ri­ja kom­bi­nu­ju ele­men­te slat­kog i ki­se­log da bi po­sti­gli že­lje­ni ukus. Pro­pi­si­ma je re­gu­li­sa­no šta mo­že da se do­da vi­nu to­kom fer­men­ta­ci­je“, ob­ja­šnja­va Nen­si Lajt, pot­pred­sed­nik za ko­mu­ni­ka­ci­je u In­sti­tu­tu za vi­nu u Ka­li­for­ni­ji.

Ame­rič­ko mi­ni­star­stvo po­ljo­pri­vre­de od­re­di­lo je me­re ko­je vi­na­ri mo­ra­ju da po­štu­ju: ta­ko ča­ša cr­ve­nog sto­nog vi­na mo­že da sa­dr­ži 0,9 gra­ma ukup­nog še­će­ra, dok ča­ša šar­do­nea mo­že da ima oko 1,4 gra­ma še­će­ra. Ča­ši­ca de­sert­nog vi­na pre­ma ame­rič­kim pro­pi­si­ma mo­že da sa­dr­ži čak se­dam gra­ma še­će­ra. Pre­ma sa­ve­ti­ma za is­hra­nu, ob­ja­vlje­nim 2015. go­di­ne u SAD, Ame­ri­kan­ci­ma se pre­po­ru­ču­je uno­še­nje naj­vi­še 50 gra­ma še­će­ra dnev­no (tu spa­da­ju i pri­rod­ni še­će­ri iz vo­ća, ali i do­da­ti u dru­gim pro­iz­vo­di­ma). Ame­rič­ko udru­že­nje za sr­ce je još ri­go­ro­zni­je – struč­nja­ci sma­tra­ju da že­ne dnev­no ne tre­ba da uzi­ma­ju vi­še od 25 gra­ma še­će­ra, od­no­sno 36 gra­ma mu­škar­ci. 

Komentari4
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Pavle Skoric
Kada procenat grozdjanog secera dostigne 22-23 krece berba. Problem moze da napravi nagla promena vremena sa kisom i oblacima bez sunca. Tada biljka ne moze da vrsi fotosintezu, pa umesto sunceve energije trosi energiju iz grozdja, pa nivo secera pada po 1% dnevno. Kada je jesen kisovita, secer se odrzi na 18% i tada vinari dodaju secer, negde oko pola kg na 100L šire. Bolje resenje je dodavanje dekstroze, ali je to zahtevnije i skuplje. Kada krene berba u jednom vinogradu, krece u svim, jer niko nesme da ostavi vinograd neobran zbog skoraca koji u jatima nanose ogromnu stetu vinogradarima, ali i proizvodjacima drugog voca.
CHARDONNAY
Imam manje od 100 godina. Pijem vino vec 58 godina. O vinu imam saznanja iz velikog vinograda moga strica u Subotickoj pescari. Ta saznanja sam prosirio u Francuskoj, Nemackoj i Californiji, USA. Najbolja i najzdravija su 100% prirodna vina, bez bilo kakvih dodataka i primesa spravljena od kvalitetnog grozdja od 22% i vise slasti negovana u kvalitetnim i cistim drvenim buradima. Nega i cuvanje vina je posebna nauka. Takvog grozdja proizvedenog u Californiji mozete kupiti svake jeseni u Chicagu po pristupacnoj ceni. Sam spravljam i negujem taj dar od Gospoda Boga u zelji da sebi, svojoj familiji i prijateljima donesem srecu i produzim zivot. U mom rodnom selu oko 10% populacije su imali vinograde i pili prirodno vino i ziveli su po 90 i vise godina. Stric mi je umro u vinogradu u 87-oj godini a strina je zivela 96. S postovanjem i ljubavlju za ljubitelje prirodnih vina. Nemojte se opijati.
Леон Давидович
У сувим винима нема шећера. Он се и не додаје пре ферментације већ алкохол даје шећер из грожђа. Изузетак су лоше године када је мањак шећера у вину али и у том случају је дозвољено додавање шећера , то је само неколико процената, само тамо где то правилник о квалитету вина дозвољава. У слатка вина се додаје шећер, е сад зашто људи уопште воле таква вина ? То помаже и произвођачима да лакше могу правити фалсификате јер у ширу за сува вина могу додати шећер па тако произвести више вина. Ако производе само сува вина инспекција би их могла упитати зашто сте куповали шећер ? Иначе постоје вина, али то је само из изузетно топлих крајева где у грожђу буде толико шећера да га квасци не могу свега прврити у алкохол, јер се ферментација зауставља код одређене максималне концентрације алкохола у вину, па таква вина имају природни шећер . Наравно произвођачи увек могу фалсификовати квалитет вина.
Aleksandar
Bez dezinformacija molim vas. Secer se dodaje u vino da bi posluzio kao hrana mikroorganizmima (inace kvascima) za proces fermentacije. Kao produkt metabolizma tih vina nastaje, izmedju ostalog, alkohol. I dodaje se kad je godina bila kisna i grozdje nije dostiglo zeljeni nivo secera. U zemljama gde je to dozvoljeno, dodavanje secera (strucno sapitalizacija) je mala kolicina u odnosu na kolicinu vina. Sluzi da se stvar minimalno koriguje. Tako da stvari stoje ovako: vise secera u vinu = vise alkohola. Ne secera. Ne slatkoce. Proces proizvodnje desertnih vina je skroz druga prica. I tu je najbitnije da je taj secer prirodni (zato se i radi kasna berba itd.). Secer koji tu preostane, tzv. rezidualni secer, daje slast, i ne moze se porediti sa ovim koji se dodaje. I ne moze drugacije. Kao kod gaziranih sokova gde uvek gadjate isti stil i ukus. Ne moze kao sa destilatima. Ne moze nikako nego kako mora. Zato je vino to sto jeste - najcenjeniji, najfiniji i najskuplji produkt koji mozemo proizvesti. Nadam se da ste razumeli, kultura vina je u zadnjih 10 godina u izrazitoj ekspanziji u srbiji. Pocnite da je ucite, osim sto ce vam trebati, otkricete jedan sasvim novi, vinski, svet :)

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.