Subota, 27.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Internet popularnost preča i od života

Pravljenje selfija ne može se svrstati u mentalni poremećaj, bila je lažna vest da je to učinila Američka psihijatrijska asocijacija, ali su opasni izazovi te vrste koje članovi društvenih mreža „bacaju” jedni pred druge, upozorava psihološki savetnik Milan Radovanović
Internet popularnost preča i od života
Безазлени селфи са тврђаве Галата у Истанбулу (Фото Ројтерс)

Na surovu stvarnost u kojoj mladi sve češće rizikuju život i hrle ka smrti jureći „lajkove” i pozitivne komentare na internet mrežama, ne samo u svetu već i kod nas, podseća i najnovija nesreća u kojoj je u utorak uveče stradao šesnaestogodišnji M. N..

Pola dečakovog tela spržila je struja iz mreže pod naponom od 25.000 volti dok je na železničkoj stanici u Leskovcu pokušavao da napravi popularnu selfi fotografiju, da mobilnim uslika sebe na vagonu teretnog voza.

Penjanje na vozove iznad kojih protiče visokonaponska struja, oko 150 puta jača od one u utičnicama u domaćinstvima, opasno je i bez pravljenja selfija, jer je na istom mestu samo pre godinu dana poginuo mladić, a slične nesreće događale su se širom Srbije. Gotovo da jednako opasno može biti jurenje popularnosti na društvenim mrežama kao što su „Fejsbuk”, „Instagram” i „Pintrest” postavljanjem što neobičnijih i atraktivnijih fotografija.

To pokazuje i primer kraljevačke devojčice K. M. (16), koja je prošlog septembra pala sa terase drugog sprata zgrade u Ulici heroja Maričića dok je pozirala drugu koji ju je u toku tinejdžerske žurke slikao mobilnim telefonom. Srećom, pala je na automobil parkiran ispod terase i zadobila samo lakše povrede.

Svetski i pojedini domaći mediji su pre neku godinu opširno razmatrali vest da je Američka psihijatrijska asocijacija pravljenje selfija zvanično proglasila mentalnim poremećajem koji se prema težini oboljenja deli na tri nivoa i leči se kognitivno-bihevioralnim terapijama poremećaja u ponašanju.

Međutim, bila je to lažna vest na koju su mnogi naseli, potvrdio je juče za naš list Milan Radovanović, psihološki savetnik beogradskog defektološkog savetovališta „Entera”, koje između ostalog leči i zavisnike od interneta.

– Naviku osoba da prave selfije ne možemo podvesti pod neki od oblika zavisnosti. To je više pomodarstvo. Ono što je u tome opasno su izazovi koje članovi društvenih mreža „bacaju” jedni pred druge, a o tome su me obavestili pacijenti tinejdžerskog uzrasta. Poslednjih meseci kažu da je izazov slikati se na opasnim mestima, dok je pre pola godine bilo popularno kačiti na internet slike sopstvene zadnjice. Tinejdžerski mozak funkcioniše drugačije od onog kod odraslog čoveka. Opasno je što oni ne razmišljaju o budućnosti, niti o posledicama svojih postupaka, pa je u tom uzrastu bitna uloga roditelja koji stalno moraju da ih podsećaju da misle i na sutra – ističe Radovanović.

Svetski mediji obiluju primerima teških nesreća nastalih „hvatanjem” što boljeg selfija kojim će se vlasnici podičiti uglavnom na „Instagramu”. Tako je 2010. sedamnaestogodišnja kćerka američkog ambasadora na Tajlandu pala je sa krova zgrade u Njujorku dok se fotografisala na zabavi. U maju 2014. portorikanski muzičar Cunami poginuo je dok je fotografisao selfi vozeći se na motoru. U avgustu iste godine, petnaestogodišnji dečak sa Filipina ranio se pištoljem koji je držao u jednoj ruci, dok je drugom pokušavao da napravi selfi. Nekoliko dana potom novine su objavile da se dvadesetjednogodišnji Meksikanac greškom ubio pozirajući na isti način. U Indiji je zabeležena smrt trojice mladića koji su nastradali jer ih je pregazio voz dok su pozirali na šinama.

Novinski stupci svedoče da je pre nekoliko godina, padom sa mosta, život okončala i dvadesetjednogodišnja Ruskinja pokušavajući da se popne ne visinu i uslika sa Moskvom u pozadini. Iste sudbine zadesile su i studentkinju iz Australije koja je pala je sa litice visoke 700 metara iznad norveškog jezera Ringedalsvatnet i turistu koji je pao sa litice Lavlja stena u Hongkongu. Pre dve godine na severu Pakistana u reci se, dok je pokušavala da napravi selfi, utopila jedanaestogodišnja devojčica, a u smrt je povukla i roditelje koji su skočili u brzake i pokušali da je spasu. Mediji beleže i da je ukrajinski granični policajac 2015. godine ranio Rusa koji je, odmarajući se sa prijateljem na jezeru u Rostovskoj oblasti na jugu Rusije, dobio naprasnu želju da napravi selfi sa ukrajinskim graničnim oznakama, ignorišući povike upozorenja graničara.

Na internetu nije teško pronaći i obilje fotografija i snimaka na kojima se građani hvale selfi pozama sa zmijama, lavovima, medvedima, ali i u blizini ajkula. „Fejsbukom” je prekjuče kružio snimak turista u jednoj stranoj marini kako pokušavaju da pomaze kita koji je zalutao među njihove brodove. Pre tri godine Li Tompson postao je atrakcija na internetu kada je na mrežu postavio jedan od ekstremnijih selfija sa statuom Hrista Spasitelja u Rio de Žaneiru – da bi napravio snimak i fotografiju popeo se do glave statue koja je visoka 38 metara.

„Selfimaniji” nije odoleo ni glumac Tom Kruz, poznat po tome što je mnoge rizične scene snimao bez kaskadera. Na snimanju filma „Mumija” u pustinji Namib šokirao je kolege kada je, dok je na užetu visio iz helikoptera, odlučio da se dodatno zabavi i napravi selfi. Selfiji mogu izazvati i materijalne troškove, pa je tako pre nepunih mesec dana na internetu „planula” vest o devojci koja je praveći selfi u muzeju „14h Factory” u Los Anđelesu oborila više od deset eksponata, napravivši štetu od 200.000 dolara.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.