Četvrtak, 18.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Železara pogurala izvoz

U prvih osam meseci 2017, železara u Smederevu je stranom tržištu isporučila 82,3 odsto više robe nego u istom periodu prethodne godine
 Železara pogurala izvoz
Железара у Смедереву све више повећава извоз (Фото Танјуг/С. Радовановић)

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije od januara do kraja septembra 2017. dostigla 25,4 milijarde evra, što je 13,3 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, saopštila je državna statistika. Izvoz je povećan 13,4 procenta – na 11,25 milijardi evra, a uvoz 13,1 odsto, odnosno 14,14 milijardi evra. Deficit u spoljnotrgovinskoj razmeni u devet ovogodišnjih meseci iznosio je 2,89 milijardi evra, što je 11,8 odsto više nego u istom lanjskom periodu.

Prema podacima Ministarstva finansija, najveći izvoznik od početka godine je i dalje „Fijat”, ali je u avgustu to bila HBIS grupa, odnosno „Železara Smederevo”. U prvih osam meseci 2017, izvoz smederevske železare veći je 82,3 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Spoljnotrgovinska robna razmena u proteklih pet godina ostvarila je znatne pozitivne promene. Tako je ovogodišnji devetomesečni izvoz robe od 11,25 milijardi evra veći oko 76 odsto u odnosu na izvoz ostvaren u istom periodu 2012, kad je vredeo 6,39 milijardi evra.

Pored toga, deficit u robnoj razmeni sa svetom za devet meseci ove godine od 2,89 milijardi evra manji je 1,48 milijardi evra nego od početka januara do kraja septembra 2012, kad je iznosio 4,37 milijardi evra.

Promena slike srpske spoljne trgovine nabolje nastaje od početka jeseni 2012. godine, kada je počela proizvodnja „Fijatovog” automobila „500-L” u Fabrici automobila „Fijat Srbija” u Kragujevcu. Tome je doprineo i sve veći izvoz delova za automobile iz više novih fabrika koje su podigle strane kompanije, ali i početak izvoza goriva iz obnovljene rafinerije NIS-a u Pančevu.

Već sada se sa sigurnošću može reći da će vrednost robnog izvoza u 2017. premašiti trećinu vrednosti ovogodišnjeg bruto domaćeg proizvoda, ali ekonomisti smatraju da je to nedovoljno. Tvrde da stabilnog ekonomskog rasta za Srbiju ne može biti ako ne izvozi bar polovinu godišnje vrednosti svega stvorenog.

– Vrednost izvoza u odnosu na bruto domaći proizvod još je niska – smatra Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu. – Izvoz, uz investicije, treba da bude glavni pokretač ekonomskog rasta i u narednim godinama, zato ekonomske politike i reforme treba da podrže njihov rast.

Prema podacima Ministarstva finansija, ukupna vrednost izvoza 15 najvećih izvoznika u periodu januar-avgust iznosila je 2,7 milijardi evra.

„Fijat” je u posmatranom periodu ostvario izvoz vredan 642,4 miliona evra, sledi HBIS grupa sa 377,6 miliona, a prati ih pirotski „Tigar” sa 243,2 miliona evra. Naftna industrija Srbije je na četvrtoj poziciji sa izvozom od 197,1 milion evra, peti je „Tetra pak prodakšen” sa 149,3 miliona evra, ispred HIP „Petrohemije” koja je na stranim tržištima prodala robu za 130,1 milion evra.

Na sedmom mestu je „Boš” sa plasmanom od 118,9 miliona evra, osmo mesto drži „Leoni” iz Prokuplja, čiji je izvoz vredeo 116,1 milion evra. Slede „MK grupa”  „Hemofarm”  i „Viktorija grupa”. Na dvanaestom mestu je „Grundfos”, sledi „Gorenje” , „Jura, a svoje mesto među 15 najvećih izvoznika zbog trenutno visoke cene bakra na svetskom tržištu obezbedio je i RTB „Bor”.

U poslednjih sedam-osam godina vidljiva je promena strukture izvoza. Prema rečima Jasmine Crnomarković, iz Odseka za statistiku spoljne trgovine Republičkog zavoda za statistiku, u ukupnoj vrednosti izvoza udeo proizvoda za reprodukciju u prethodne tri godine smanjen je sa 65 odsto u 2008, na oko 53 odsto. Udeo proizvoda za široku potrošnju povećavan je sa 26 u 2008, na blizu 40 procenata u poslednje tri godine. Udeo opreme u izvozu nije bitnije menjan i iznosi oko osam do devet odsto. Tome je svakako najviše doprineo izvoz automobila.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Саша Јовановић
Требало је пораст дефицита у спољнотрговинској размени ставити у наслов... Прошлогодишња, упоредна, производна основа Железаре је јако скромна.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.