Srbi razumeju da im MMF pomaže
Volim da dođem ovde, moji utisci o Srbiji su pozitivni. Posle skoro tri godine primene programa mogu da kažem da su rezultati mnogo bolji nego što je bilo ko očekivao u februaru 2015. Ovim rečima Džejms Ruf, šef Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), sumira osmu i poslednju reviziju aranžmana iz predostrožnosti.
– Na početku programa postojale su velike neravnoteže u srpskoj ekonomiji, a to je posebno bilo vidljivo u budžetu.
Vi ste u to vreme bili u Poljskoj?
Tačno. Iz Poljske sam posmatrao šta se dešava u Srbiji i situacija je bila daleko od idealne. Ali, srpska vlada se odlučno prihvatila rešavanja tih problema u okviru aranžmana sa MMF-om i sada možemo da vidimo da je fiskalna situacija potpuno preokrenuta. Na kraju ove godine budžet države biće u suficitu, a pre nego što smo počeli program deficit je iznosio 6,5 odsto. Javni dug, koji je pre programa ubrzano rastao, sada je u padu. Kamate po kojima se danas zadužuju država, stanovništvo i privreda mnogo su niže nego što su bile, i to je odraz poverenja. Ekonomska aktivnost raste. Udeo problematičnih kredita je smanjen, nezaposlenost takođe. Takav preokret je impresivan.
Razumem da ste impresionirani Srbijom, ali zašto i životni standard u ovoj zemlji nije tako impresivan?
Zato što, jednostavno, za to treba vremena.
Koliko?
Već vidimo neke pomake: minimalna zarada je ove godine povećana, uslediće razumno povećanje penzija, kao i plata zaposlenih u javnom sektoru. Ljudi će to sve više videti u svom novčaniku. Važno je da te povišice budu održive, a ne da žurbom ugrozite postignutu makroekonomsku stabilnost.
Ljudi ovde od devedesetih čekaju bolji život. Zašto on kasni za dobrim rezultatima u reformama koje spominjete?
Razlog zašto ljudi toliko dugo čekaju bolji život je što ove reforme nisu bile odlučno sprovedene u prošlosti. Rezultate možete da vidite tek kad završite taj proces i Srbija se po tome ne razlikuje od bilo koje druge zemlje na svetu. Nažalost, reforme su ovde dosta kasnile u odnosu na neke druge istočnoevropske zemlje. Međutim, Srbija je mnogo učinila u poslednje tri godine. Sada je važno da se taj posao nastavi.
Kako da sačuvamo te dobre rezultate?
Mnoge neravnoteže su otklonjene. Sada treba unaprediti način na koji funkcionišu javna administracija, poreski i pravni sistem, zdravstvo i školstvo. To je od ključne važnosti za privredni rast.
Istorija naše saradnje pokazuje da je obično, nakon isteka aranžmana sa MMF-om, nastajao haos u javnim finansijama. I sada imamo zahteve za većom potrošnjom...
To je nešto što smo videli ne samo u Srbiji, nego i u drugim zemljama. Ali, to ne znači da će tako biti i ovog puta. Budžet za 2018. biće fiskalno odgovoran.
Kako će on izgledati?
Očekujemo skroman deficit od 0,7 odsto BDP-a, što je veoma odgovorno. Planiran je rast plata i penzija, ali i povećanje investicija i smanjenje nekih poreza za radnike sa niskim primanjima, što će doprineti rastu zapošljavanja u budućnosti. Očuvanje fiskalne discipline biće izazov, ali bi to trebalo da bude lako u odnosu na teško fiskalno prilagođavanje koje je već postignuto.
Sigurno znate da ljudi u Srbiji ne vole mnogo MMF, zbog teških mera štednje koje su morale da budu primenjene. Ovoga puta donosite dobre vesti...
Ljudi u Srbiji razumeju da smo mi tu da im pomognemo. Prvobitne mere bile su nepopularne, jer je situacija u Srbiji bila teška. U to vreme drugog izbora nije bilo. Zapravo, fiskalno prilagođavanje nije uticalo na smanjenje privrednog rasta. Dobra vest je da je najteži deo posla obavljen i da će Srbija od njega izvlačiti korist u budućnosti. Pod uslovom da reforme budu nastavljene.
Pre ove revizije rekli ste da rast plata i penzija treba da prati ekonomski rast, što se očigledno neće dogoditi, jer su najavljene povišice koje idu i do 10 odsto...
Slažemo se da je važno da ljudi osete korist od poboljšanja fiskalne situacije. Povećanje ukupnog fonda zarada biće u skladu sa nominalnim ekonomskim rastom. Smanjen je broj zaposlenih u javnom sektoru, tako da će pojedini zaposleni, poput onih koji rade u zdravstvu, na primer, dobiti veće povišice nego što će nominalno porasti BDP. To je važno, jer doktori napuštaju Srbiju. Ali će, zbirno posmatrano, ukupan fond zarada ostati u planiranim okvirima.
Očigledno je da su tokom programa ostvareni dobri fiskalni rezultati, ali šta je sa reformom javnih preduzeća?
Dosta je urađeno kad je reč o državnim preduzećima. „Galenika” i „Železara” su privatizovane. Situacija se popravila u javnim preduzećima, posebno u „Železnici”. Troškovi u budžetu po osnovu preduzeća gubitaša skoro su eliminisani. Ima još mnogo nezavršenog posla, ali je dosta urađeno na tom planu.
Koliko je ovo pitanje važno videli smo na primeru EPS-a, jer je manja proizvodnja ugrozila očekivane stope privrednog rasta za ovu godinu?
To jesu važna preduzeća za ekonomiju. Sva državna preduzeća moraju efikasnije da koriste resurse, da više investiraju kako bi unapredili nivo usluga koje pružaju građanima i da izbegavaju stvaranje troškova za budžet.
Zašto je teško postaviti profesionalnu upravu u javna preduzeća? Milorad Grčić, v. d. direktora EPS-a, istovremeno je član Srpske napredne stranke...
Postoje izazovi u upravljanju državnim preduzećima uopšte. Ne bih posebno izdvajao EPS u tom pogledu.
Da li je loš rezultat u prvom tromesečju posledica samo loših vremenskih uslova ili je bilo i lošeg upravljanja kompanijom?
Mislim da je taj rezultat posledica kombinacije oba faktora. Vremenski uslovi jesu važni za proizvodnju u sektoru energetike, ali je isto tako važno i završiti reforme u ovoj kompaniji, u kojoj, kao što je poznato, ima viška zaposlenih. Istovremeno, moraju i da se unaprede upravljanje i poslovanje, ali i da se povećaju investicije.
U izveštaju ste napisali da MMF urgira kod vlade da ne ugrožava srednjoročne izglede zarad kratkoročnih ciljeva. Možete li da prevedete šta ste ovim komplikovanim jezikom hteli da kažete? Primedba se odnosi na EPS, pretpostavljam...
Reč je o tome da je EPS pokušavao da nadoknadi zaostatak iz prvog tromesečja i ove godine dostigne prošlogodišnji nivo proizvodnje. Naša sugestija odnosila se na to da nije važno samo jednostavno povećanje proizvodnje, već je mnogo važnije obezbediti dugoročnu održivost sistema. Često postoje snažni pojedinačni interesi koji se protive reformama.
Ministar finansija Dušan Vujović rekao je da bi za nas bio idealan takozvani instrument koordinacije politika (PCI). Da li je Srbija zvanično tražila novi aranžman sa MMF-om?
Sada smo se fokusirali na to da uspešno završimo ovaj aranžman. Posle toga videćemo na koji će način naša saradnja biti nastavljena. Postoje različiti načini na koje MMF može da pruži podršku svojim članovima. PCI je novi instrument i svakako je jedna od opcija, jer je predviđen za zemlje kojima nije neophodna finansijska podrška. Postoje i druge opcije. Ali to nije najvažnije. Mnogo je važnija politika koju bi Srbija trebalo da sprovodi u budućnosti, a koju mi treba da podržimo.
Penali neće biti ukinuti
Da li je bilo zvanične inicijative za ukidanje penala za prevremeno penzionisanje?
Veoma je važno održati pravičnost i doslednost penzionog sistema. Ukoliko neko u penziju ode ranije, duže će primati penziju, tako da njegova mesečna penzija treba da bude smanjena. U suprotnom bi nepravično bili kažnjeni oni koji su radili do ispunjenja starosnog uslova za penzionisanje.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


