Migranti u Atini štrajkuju glađu
Od našeg dopisnika
Atina – Više od nedelju dana, četrnaest migranta, sedam žena i sedam muškaraca, štrajkuju glađu ulogoreni u improvizovanom kampu na centralnom atinskom trgu Sintagma. Traže spajanje sa svojim porodicama u Nemačkoj, na šta su stekli pravo posle dobijanja azilantskih dokumenata.
Protest već izgladnelih i iznemoglih ljudi preneo se i ispred nemačke ambasade u glavnom gradu Grčke, koju su, kao i ovdašnje vlasti, upozorili na pravo da se ujedine sa svojim porodicama u roku od šest meseci od dobijanja potrebnih dozvola, za šta je, kako navode, odavno prošao rok.
Četrnaest migranata iz različitih prihvatnih centara širom Grčke poručuju da će na trgu Sintagma ostati sve dok ne budu prebačeni u Nemačku. Dve žene kojima su po hitnom postupku obezbeđene avionske karte odbile su da otputuju sve dok isto rešenje ne bude doneto za svo četrnaestoro koji štrajkuju glađu. Na improvizovanoj pres-konferenciji pozvali su grčke i nemačke vlasti da poštuju zakonski rok posle koga moraju da budu sa svojim najbližima i upozorili da je veliki broj slučajeva gde se već kasni po nekoliko meseci.
Podsetimo, pre izvesnog vremena, buru negodovanja u javnosti i među migrantima izazvala je informacija da je ministar za migraciona pitanja Janis Muzalas pristao na zahtev nemačkih vlasti da se „dok se tamo ne sredi situacija” privremeno odloži slanje migranata iz Grčke u Nemačku.
U međuvremenu, sam ministar je priznao da Grčka ne zna šta će sa tolikim brojem migranata na svojoj teritoriji i da se plaši zime, jer u prihvatnim centrima nema dovoljno smeštajnih kapaciteta. Predložio je proširenje prihvatnih kapaciteta na ostrvima, ali lokalne vlasti odbijaju ovu ideju, jer su ostrva pretrpana izbeglicama. Lokalno stanovništvo živi u strahu, jer zbog loših uslova u kampovima, pre svega prevelikog broja ljudi različitih kulturoloških navika, dolazi do međusobnih sukoba i ozbiljnih nereda. Takođe, stanovnici ostrva su neretko meta pljački i napada, pa se njihovo gostoprimstvo i ljudska toplina sa kojom su na početku primali nesrećne migrante pretvorila u strah i odbojnost, čak i rasističke ispade desničarskih grupa.
Izvestan broj migranata, uglavnom je reč o onima koji ispunjavaju uslove za dobijanje azila i upućivanje u druge evropske zemlje, smeštan je u centrima na kopnu ili u privatnim kućama. To, međutim, ne umanjuje problem i činjenicu da je u Grčkoj trenutno preko 60.000 migranata i da svakodnevno sa turske obale stiže zabrinjavajući broj novih. Tako je, samo u jednom danu, do obala Hiosa stiglo 250 migranata, i već sada na ostrvima u Egeju ih je preko 15.000. Ukoliko se priliv nastavi, a očigledno je da će tako biti sve dok to dozvoljavaju vremenski uslovi, migranti će, po rečima Muzalasa, možda biti smeštani na ploveće objekte, brodove hotele.
Poslednji podaci pokazuju da je u kampovima na ostrvima čak preko 300 posto više migranata od planiranih kapaciteta. Tako na Hiosu, gde je planiran broj od 900, trenutno ih je preko 2.000, na Samosu umesto 700 trenutno boravi 2.200 ljudi... Gradonačelnici ostrva neprekidno apeluju na vladu da ponudi rešenja i bar deo migranata prebaci na kopno.
U protivnom, kako pišu grčki mediji, oni imaju samo dva rešenja: da ostanu u prihvatnim centrima i u nehumanim uslovima čekaju rešenje svog slučaja ili da, kako su mnogi već uradili, plate po hiljadu evra i u ilegalnoj organizaciji budu prebačeni na kopno.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


