Od detektovanja GMO i utvrđivanja očinstva, do probiotika za životinje
Molekularna biologija se smatra „najbrže rastućom” naučnom granom savremenog doba. Presudno je uticala na spektakularne prodore u medicini, farmaciji, poljoprivredi, ekologiji, zaštiti životne sredine. Na našim prostorima, začeta je 1972. osnivanjem studijske grupe Molekularna biologija i fiziologija na Prirodno-matematičkom fakultetu. Odatle je ponikao veliki broj mladih naučnika takozvane Beogradske škole, ostvareni su početni rezultati u kloniranju gena, pa je formiranje specijalizovane institucije bio logičan razvojni korak.
Tako je 1986. osnovan Centar za genetičko inženjerstvo, današnji Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo (IMGGI). Rad 98 istraživača odvija se u šest laboratorija, u kojima se proučava molekularna genetika ljudi, biljaka i mikroorganizama.
Posebno je značajan rad Laboratorije za molekularnu medicinu, koja je reputaciju stekla u oblasti primene molekularno-genetičkih markera u dijagnostici, prognozi i praćenju svih tipova leukemija. Početna istraživanja molekularne osnove naslednih anemija i hematoloških maligniteta, vremenom su proširena na rasvetljavanje molekularne osnove pojedinih retkih bolesti, razvoj regenerativne medicine primenom matičnih ćelija, kao i razvoj personalizovane medicine, zasnovane na genomu svakog pacijenta ponaosob, čime se obezbeđuje najefikasnija terapija.
Formirana je i biobanka, odnosno kolekcija uzoraka tkiva pacijenata obolelih od različitih bolesti. To je osnovni resurs za biomedicinska istraživanja od kojih su neka već primenjena u praksi.
„Inovativnost i transfer znanja je naša trajna strategija”, ističe dr Jelena Begović, direktorka IMGGI, dodajući da je dosad u institutu realizovano dvadesetak inovacionih projekata. Jedan od njih, probiotik za životinje, uskoro će se pojaviti na tržištu, a mnogo se očekuje i od rada na bioplastici, potpuno razgradivom polimernom materijalu, čije bi korišćenje značajno doprinelo očuvanju životne sredine.
„Bavimo se naukom koja iziskuje velika ulaganja u savremenu opremu. Zato se ne oslanjamo samo na budžetska sredstva, već se uključujemo i u međunarodne projekte, sarađujemo s privredom i zarađujemo pružanjem usluga, od detektovanja GMO u biljnom materijalu i hrani biljnog porekla, do utvrđivanja očinstva”, ističe direktorka Begović.
Saradnici instituta su angažovani i kao predavači na predmetima iz oblasti molekularne biologije na fakultetima i univerzitetima u Srbiji, a skoro dvesta diplomskih, više od stotinu magistarskih i master radova i gotovo isto toliko doktorskih disertacija su urađeni u IMGGI.
S obzirom na sve veću primenu molekularne biologije i molekularne genetike u medicini, veterini, stomatologiji, farmaciji, tehnologiji, poljoprivredi i industriji hrane, kadrovi IMGGI organizuju teorijske i praktične kurseve za polaznike iz više od pedeset institucija.
Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo učestvuje u svim manifestacijama čiji je cilj popularizacija nauke, a ima i stalnu saradnju s Istraživačkom stanicom Petnica i Regionalnim centrom za talente „Beograd 2”. Sami su osmislili i sprovode akcije poput Mala škola DNKlogije, Školarac molekularac, Dan matičnih ćelija, Putujuća laboratorija, Nedelja svesti o mozgu...
„Srećni smo kad u našim laboratorijama ugostimo osnovce i srednjoškolce. Neposredan dodir s naučnim istraživanjima će možda neke od njih nadahnuti da i sami krenu tim putem. Trudimo se da im podstaknemo radoznalost, da im razvejemo podozrivost i strah, što su normalne reakcije pred nepoznatim”, zaključuje dr Jelena Begović.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


