Sreda, 22.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Senka antisemitizma opet nad Nemačkom

Zvaničnici u Berlinu osuđuju paljenje izraelskih zastava na protestima zbog Trampove odluke o Jerusalimu, Netanijahu poziva EU da sledi primer SAD
Senka antisemitizma opet nad Nemačkom
Велики свећњак (ханукија) испред Бранденбуршке капије у Берлину уочи прошлогодишње хануке (Фото Бета)

Od našeg dopisnika
Frankfurt, Hajdelberg – Odluka predsednika Donalda Trampa da SAD priznaju Jerusalim kao glavni grad Izraela ne samo da je izazvala gnev Arapa na Bliskom istoku već i kritike Evropljana, koji smatraju da će ovo podriti napore da se diplomatski reši višedecenijski izraelsko-palestinski sukob. Iako je veoma osetljiva na sve što se tiče Jevreja, pa je često i optuživana da suviše drži stranu Izraelu, nemačka vlada nije podržala Trampovu odluku, dok je u Berlinu došlo do antiizraelskih i antiameričkih protesta.

Trampova jednostrana odluka izazvala je nezadovoljstvo širom EU, a nemačka vlada je istakla da „status Jerusalima može biti ispregovaran jedino u okvirima dvodržavnog rešenja”. Tog stava se drži i EU, čija je visoka predstavnica za spoljne odnose i bezbednost Federika Mogerini juče u Briselu morala to da ponovi izraelskom premijeru Benjaminu Netanijahuu. Prema njenim rečima, Brisel će nastaviti da se drži „međunarodnog konsenzusa” u pogledu Jerusalima, koji predviđa da status ovog grada mora budi određen u okviru mirovnih pregovora.

Netanijahu je pozvao evropske vlade da „prihvate realnost”, slede američki primer i priznaju Jerusalim kao glavni grad Izraela, ističući da bi takav potez „učinio mogućim mir” između Izraelaca i Palestinaca.

„Verujem da će sve evropske zemlje ili većina njih preseliti svoje ambasade u Jerusalim, priznati Jerusalim kao glavni grad Izraela i početi da rade sa nama na bezbednosti, napretku i miru”, rekao je on.

Uprkos tome što je Netanijahu ponovio da će „američka administracija izneti novi mirovni predlog”, francuski šef diplomatije Žan Iv le Drijan kaže da evropske diplomatije nisu dobile nikakvu informaciju da SAD rade na takvom planu, čak ni kada je prošle nedelje u Briselu bio šef američke diplomatije Reks Tilerson.

Dan ranije, Netanijahu je bio u Parizu gde mu je francuski predsednik Emanuel Makron preneo svoje neslaganje sa Trampovom odlukom, ali i da bi „zamrzavanje izgradnje jevrejskih naselja na Zapadnoj obali i mere koje za izgradnju poverenja s Palestinskom upravom bili značajni potezi” koji bi pokrenuli mirovni proces.

Trampova odluka izazvala je i proteste ne samo u arapskom svetu već i u Berlinu. U petak se oko 1.200 ljudi okupilo na antiizraelskim i antiameričkim protestima pred američkom ambasadom koja je pored Brandenburške kapije, dok je oko 2.500 ljudi u nedelju marširalo kroz dva berlinska kvarta, pri čemu su bile i zapaljene izraelske zastave. Kancelarka Angela Merkel juče je osudila ove događaje.

„Protivimo se svim vrstama antisemitizma i ksenofobije”, rekla je ona.

Ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer je istakao i da je Nemačka „povezana sa državom Izrael i svim ljudima jevrejske vere na veoma konkretan način”.

„Ne prihvatamo kada su Jevreji ili država Izrael napadnuti na ovako besraman način”, rekao je za tabloid „Bild” De Mezijer, dok je ministar pravde Hajko Mas istakao da u Nemačkoj nema mesta za antisemitizam: „Svaki oblik antisemitizma, napad je na sve. Antisemitizmu se nikada ne sme dopustiti da ponovo zavlada u našem društvu.”

Šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel je rekao da, iako su kritike Trampove odluke razumljive, ljudi „nemaju pravo niti opravdanje da pale izraelske zastave, podstiču na mržnju prema Jevrejima ili dovode u pitanje pravo Izraela na opstanak”.

Nisu svi u Nemačkoj protiv Trampove odluke, pa je tako pozdravlja dopisnik konzervativnog „Velta” iz Vašingtona Klemens Vergin. On ističe da su Izraelci svoje vladine zgrade izgradili u Jerusalimu kada je grad još bio podeljen i kada su imali samo njegov zapadni deo, dok je istočni Jerusalim kontrolisao Jordan.

„Status Jerusalima kao prestonice Izraela je zbog toga stariji od šestodnevnog rata 1967. godine kada je Izrael preuzeo kontrolu nad istočnim delom grada. Ovo priznanje ni na koji način ne predodređuje rezultate mirovnih pregovora između Izraelaca i Palestinaca”, smatra Vergin i dodaje da „nema razloga da Palestinci ne bi smeli da od istočnog Jerusalima naprave svoj glavni grad, ukoliko se obe strane saglase o takvom rešenju”.

Doduše, ovaj zaključak zvuči pomalo cinično, budući da ko god je iole informisan o izraelskim stavovima o Jerusalim zna da Izraelci ni u kojem slučaju ne žele da pristanu da grad ponovo bude podeljen.

Komentari6
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Amir Čamdžić
Najbolje rešenje je da se ispoštuje odluka SB i UN o uspostavljanju države Izrael iz 1947 godine, da Izrael vrati Palestini okupirane teritorije koje nisu po originalnoj odluci UN trebale pripasti Izraelu, da se izvrši međusobno priznanje Izraela i arapskog komšiluka i da se živi u miru i stabilnosti za sve.Metod koji koristi politički cionizam je pogrešan a Izrael ima pravo na poistojanje i bezbednost teritorija koje su mu dodeljenje odlukom UN 1947 godine. Samo problem je kako da se političko oslanjanje na silu pomiri sa činjenicom da treba nešto da vrati od teritorija?
Bora
Antisemitizam ,rasizam ,homofobija su iste kao nekada samo sto su podmuklo sakrivene.
Djuro
Kad senka antisemitizma nije bila nad Nemackom??
Amir Čamdžić
Njemačka je već 72 godine "ucijenjena" zbog svoje nacističke prošlosti, daje već 72 godine ogromne reparacije Jevrejskim porodicama nasljednicima žrtava nacizma i svaki Njemački glas protiv cionističkog terora u Palestini se kvalifikacije kao "antisemitizam". Cionistički lobi kontroliše "najjaču svjetsku velesilu" Ameriku pa mogu raditi šta im volja u Palestini.
Amir Čamdžić
Biti protiv agresivnog i nada sve skolonog činjenju zločina cionizma nije antisemitizam. Cionizam nasilno okupira tuđe teritorije, provodi etničku, religijsku segregaciju, aparthejd i kao opravdanje poziva se na holokaust i svako protivljenje od strane drugih svojim zločinima etiketiranje kao " antisemitizam". E pa nije to antisemitizam, već protivljenje zločinačkoj politici koja je sve više slična onome što je činjeno tim istim Hebrejima tokom Drugog svjetskog rata.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.