Nedelja, 12.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

O Martinu Hajdegeru u Univerzitetskoj biblioteci

Izložba podseća na velikog filozofa i na tumačenja njegovog stvaralaštva i njegovih opredeljenja
O Martinu Hajdegeru u Univerzitetskoj biblioteci
Плакат за поставку

„Velikani filozofskih nauka”, zajednički projekat Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković” i Filozofskog fakulteta u Beogradu nastavlja se izložbom o Martinu Hajdegeru, koja se 26. decembra u 13 sati otvara u prostorijama ove biblioteke. Naslovljena sa „Kontroverza Hajdeger”, postavka podseća na velikog nemačkog filozofa i na tumačenja njegovog stvaralaštva i njegovih opredeljenja.

U posebnom fokusu su dva njegova dela: „Bitak i vreme” („Sein und Zeit”), koje se smatra jednim od najznačajnijih filozofskih dela 20. veka, i koje je objavljeno prvi put pre devedeset i prevedeno na srpski pre deset godina, i „Crne sveske”, označene kao Hajdegerov „dnevnik mišljenja”, koje su neposredno nakon publikovanja 2014. izazvale pravu buru.

– Naslov izložbe upućuje na izuzetan značaj i uticaj kapitalnog dela „Sein und Zeit” i na uvek iznova pretresano pitanje Hajdegerovog odnosa prema nacističkoj ideologiji, podstaknuto „Crnim sveskama”. Iako je afera u vezi sa njegovim političkim angažmanom u periodu uspona nacizma službeno okončana još 1946. godine izveštajem Odbora za denacifikaciju Frajburškog univerziteta, ove sveske, koje su nastajale tokom četiri decenije počev od 1931, uzburkale su javnost zbog antisemitskih i nacionalsocijalističkih pasaža u njima. Pitanje o njegovom odnosu prema nacionalsocijalizmu nanovo je pokrenuto, sa žestinom koja skoro da nadmašuje sve ranije debate – objašnjava Dragana Mihailović, koja je zajedno sa Vukom Jeremić autorka izložbe.

Pred posetiocima će se naći i Hajdegerova disertacija iz 1916, poslednji tomovi „Sabranih dela”, zatim najaktuelnija tumačenja njegovih spisa na nemačkom jeziku koja su za ovu priliku nabavljena u okviru programa razmene, prvi prevod na naš jezik Hajdegerove biografije autora Ridigera Safranskog (CID, 2017), kao i doktorske disertacije o Hajdegerovoj filozofiji odbranjene na Beogradskom univerzitetu.

Izložbu prati istoimena publikacija, koja sadrži priloge dr Nebojše Grubora, redovnog profesora Filozofskog fakulteta u Beogradu, dr Miloša Todorovića, redovnog profesora Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i prevodioca dela „Sein und Zeit” i akademika Danila Baste, kao i hronologiju života i Hajdegerovog stvaralaštva u istorijsko-političkom kontekstu Nemačke njegovog doba.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

zoran stokic
Karnap je u "Prevladavanju metafizike logičkom analizom jezika" pokazao da su metafizičke reči – reči bez značenja, a metafizika puko maštanje nalik bajkama. Stavovi neke bajke ne protivureče logici, nego samo iskustvu. Metafizika – budući da niti kazuje analitičke stavove niti želi da uđe u područje empirijske nauke – prisiljena je da upotrebljava reči za koje ne može navesti nikave kriterijume, ili pak da spaja reči bez značenja tako da iz njih ne rezultiraju ni analitički ni empirijski stavovi. U oba slučaja nužno nastaju prividni stavovi. Hajdeger misli da se kreće u području u kojem je reč o istini i laži. U stvarnosti, međutim, on nije ništa iskazao, nego je samo nešto uobličio, kao neki umetnik. Poput liričara, on se služi jezikom, ali se stalno poziva na argumete, zahteva da se pristane na njegov sadržaj, polemiše sa drugim metafizičarima. Liričar ne opovrgava druge pesnike, jer on zna da se kreće u sferama umetnosti, a ne u sferama teorije.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.