Iskoči iz vozila i pucaj
Automobil se naglo zaustavio, dvojica telohranitelja su kroz zadnja vrata, sa obe strane, iskočila i zalegla na zemlju. Odmah su, iz ležećeg položaja, otvorili paljbu iz pištolja kroz uzani prostor između tla i donje ivice otvorenih vrata vozila. Mete, koje su se samo na trenutak pojavile pred njima, pogođene su sa po tri metka, a cela akcija nije smela da traje duže od šest sekundi.
Ovo je samo detalj sa Svetskog prvenstva za telohranitelje, održanog nedavno u Kišinjevu, glavnom gradu Moldavije. Nastupilo je 19 ekipa iz 14 država, gde je u generalnom plasmanu Srbija bila šesta, što je, imajući u vidu sposobnosti rivalskih ekipa i činjenicu da je prvi put nastupala, odličan rezultat.

„Cilj ovako organizovanih takmičenja su razmena znanja i iskustva, stručno usavršavanje i uspostavljanje kontakata između različitih službi i organizacija, kao i promocija zaštite određenih ličnosti”, kaže za „Politiku” Dražen Blagojević, načelnik odeljenja u Jedinici za obezbeđenje određenih ličnosti i objekata MUP-a Srbije.
Takmičenje je organizovala Međunarodna federacija telohranitelja (IBF), a predstavnici MUP-a su na njega pozvani zahvaljujući dosadašnjem angažmanu u Asocijaciji službi za lično obezbeđenje (APPS).

„Moldavija je pridala izuzetan značaj ovom događaju, otvaranje takmičenja organizovano je na platou ispred Parlamenta, u prisustvu predsednika i premijera Moldavije, a sve je uživo prenosila državna televizija”, objašnjava Blagojević, vođa tima čiji su članovi bili Vujadin Lukić, Branko Nikitović, Mihailo Lakić i Slaviša Nikolić, svi iz Jedinice za obezbeđenje određenih ličnosti i objekata.
Telohranitelji su se takmičili u osam disciplina. Posebno atraktivna je bila „Taktika postupanja”, zapravo svojevrsni prikaz i provera obučenosti takmičara. Na četvoročlanoj ekipi, trojici u ulozi telohranitelja i jednom u ulozi štićene ličnosti, bilo je da prikažu izlazak iz vozila, prolazak kroz špalir „građana”, među kojima vrebaju „napadači”.

Dok štićena ličnost prolazi sa obezbeđenjem, prilaze joj građani, tražeći autogram, ili da je pozdrave. Odjednom, iz mase se izdvaja „napadač”, pri čemu takmičari ne znaju njegovu poziciju, da li će ih napasti spreda, sa strane ili otpozadi. Ne znaju ni da li će napad biti izveden pištoljem, nožem ili palicom.
Na njima je da munjevitom reakcijom odbiju napad i bezbedno evakuišu štićeni ličnost do vozila. Naravno, scenario „napada” se svaki put menja.
Veštine takmičara su proveravane i u disciplini „Pucanje tokom kretanja u pešačkoj formaciji”. I ovde se štićena ličnost kretala sa obezbeđenjem, pri čemu bi se mete ispred njih, na kojima su nacrtani građani, iznenada okrenule, da bi se na njima pojavio lik naoružanog napadača. Zadatak telohranitelja je bio da što pre pogode mete i da štićenu ličnost sklone u zaklon.

„Ekstremni vozački poligon” bio je prilika za filmsku vožnju kolima, kroz čunjeve, okretanje maltene u mestu i vožnju unazad, sve u uzanom prostoru, naravno. „Pronalaženje improvizovanih eksplozivnih sredstava u vozilu” nije izgledalo tako dinamično, ali, ekspertima je jasno, zahtevalo je izuzetnu stručnost i taktiku postupanja. Telohranitenji su se nadmetali i u samoodbrani, odnosno borilačkim veštinama, gađanju iz različitih pozicija i u prvoj pomoći.

Ova poslednja disciplina možda zvuči jednostavno, ali daleko od toga – zahtevala je snagu i izdržljivost jer je trebalo nositi „ranjenu” štićenu ličnost na rukama ili u šatorskom krilu, pa sve sa njom savladavati prepreke u vidu zida visine 1,7 metara i stepenica, s tim da se „ranjenik” ne spušta na zemlju i to sve obavi što brže.
Organizatori su svim takmičarima ponudili da ponesu svoje pištolje i dovezu svoje automobile. Članovi tima MUP-a su gađali svojim „glokovima”, a Moldavci su im omogućili da na takmičenju koriste „škodu oktaviju” sa motorom zapremine 1.600 kubika.

„Takmičenju su, u svojstvu posmatrača, prisustvovale kolege iz partnerskih jedinica drugih zemalja. Posebno bih izdvojio predstavnike čuvene „Arazim akademije” iz Izraelske bezbednosne agencije, od kojih smo dobili sve pohvale za ono što je tim iz Srbije prikazao”, kaže Blagojević.
Na takmičenju su, osim domaćina i predstavnika Srbije, učestvovali telohranitelji iz Austrije, Belorusije, Kine, Hrvatske, Gruzije, Letonije, Bugarske, Jordana, Rumunije, Slovačke, Ukrajine i Katara.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


