Ponedeljak, 22.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Beograd volim kad sviće

Iz grla Dušana Jakšića orilo se „Za tebe k’o da stoji vreme, ti živiš srcem uvek mlad”. – Krajem devedesetih pesmu o Beogradu otpevao i rege muzičar Edi Grant
Beograd volim kad sviće
(Фото Анђелко Васиљевић)

U godini koju dočekujemo glavni grad Srbije obeležiće 1140 godina od prvog spominjanja imena Beograd. Tog 16. aprila 878. spomenut je u pismu pape Jovana Osmog bugarskom knezu Borisu. Teško da je tada iko mogao da zamisli da je to početak priče o prkosnom i ponositom, šarmantnom i zavodljivom, po godinama starom, ali duhom večno mladom gradu. Samo nekoliko epiteta dovoljno je da se shvati zašto su u prethodnim vekovima, a naročito u 20, spevane brojne pesme o njemu.

Kada se na „Beogradskom proleću” šezdesetih prošlog veka iz grla Dušana Jakšića zaorilo „Za tebe k’o da stoji vreme, ti živiš srcem uvek mlad”, glavni grad tadašnje Jugoslavije dobio je, vreme će pokazati, jedan od najlepših stihovanih opisa.

​Bajagina ruža vetrova
Kada se uz Bajagu pomene Beograd, većina pomisli „442 do Beograda”. Ali, njegova priča o našem gradu mnogo je šira. On je vlasnik čuvene kompilacije „Ruža vetrova Beograda”.– Bilo je pitanja „pa zašto toliko pesama o Beogradu”, a ja sam odgovarao „Zato što živim u tom gradu, zato što ga volim. To je najmanje što mogu da uradim”. Beograd je inspirativan za umetnost, za pesme. Radim novi album i, eto, i na njemu ću imati nešto o Beogradu – otkriva Bajaga.

Svoja osećanja prema Beogradu Jugoslovenima je, tih godina, poverila i čuvena Lola Novaković, pesmom „Moj dragi Beograd”. Verovatno najlepšu ljubavnu priču o dvoje mladih i Beogradu sedamdesetih otpevao je zavodnik jugoslovenskih dama Zdravko Čolić. Neprolazne stihove „Aprila u Beogradu” o ljubavnim patnjama momka koji i dalje razmišlja o vojničkim danima kada je sa dragom šetao ispod Savskog mosta i danas sa setom pevuše devojke. Za ovom pesmom ne zaostaje ni „Serenada Beogradu” u kojoj su mnogi sjajni jugoslovenski vokali neumorno podsećali na nezaboravna beogradska svitanja i noći, zime i proleća, cvetne bašte...

Godine su prolazile, a u SFRJ pristizale su novotarije. I onda je pred „Beograđanku” osamdesetih stao Đorđe Marjanović. „Nikakvi novci, stan i kola, lepe žene, ne mogu ga zameniti, Beograd je deo mene!”, prkosno je poručio u pesmi „Beograd je najlepši grad”.

Krajem devedesetih pesmu o Beogradu otpevao je i rege muzičar Edi Grant. On je numeru „I wanna show you Belgrade” stvorio kao podršku našem narodu tih godina.

Neke od najlepših Beograd je dobio namenski. U julu 2009. na Univerzijadi nadmetali su studenti iz sveta, a gradom je odjekivalo „Beograde, grade moj, u naručje svoje nas primi”.

Beli grad bio je i nadomak Olimpijskih igara 1992. O tome svedoči i „Lets start the games”, pesma Slađane Milošević i Dada Topića o srdačnosti Beograda, a možda još više i „Belgrade, my Belgrade” kojom je sa čarima balkanskog zavodnika svet upoznavala Nataša Gajević, tadašnja pevačica grupe „Zana”. U prigodnom spotu članove MOK-a Gajevićeva je uz pomoć glumaca, prodavaca i ugostitelja pokušala da privoli da daju glas našem šmekeru. Ali, on je otišao katalonskoj zavodnici Barseloni.

Mnoge pesme, koliko god bile lepe, nikada zvanično nisu dobile status himne Beograda, ali jedna postoji decenijama. „Himnu Beogradu” istkao je Mihovil Logar. Pesmu verovatno najbrže prepoznaju stariji jer je refren „Beograde, Beograde, ko sunce sjaš, gordi grade naš, večno naš” bio zaštitni znak najavnih špica nacionalne televizije.

Sedmorica veličanstvenih

Baš u vreme kada se velika Jugoslavija raspadala i kada je naš grad u svetu bio sinonim za negativno i loše, nastali su i neki od najlepših stihova – pesma „Beograd” dua „Vlada i Bajka”.

– Mnogi su tada otišli da traže sreću u drugim zemljama. Ja sam dobio želju da napišem pesmu o mom divnom rodnom gradu, pokušao da njome pokažem njegovu lepotu i dušu. To je baš potrajalo… Mnogo dobrih tema sam bacio, dok nisam napisao onu za kojom sam tragao – priseća se Vladimir Marković.

Ali, reči za pesmu mu nisu dolazile. Tu se, kaže, pojavio prijatelj Petar Lazić.

– Njemu smo dali, kako on reče, divan i težak zadatak. Napisao je prvu ruku teksta. Onda smo svi koji su na bilo koji način bili vezani za ploču „Ja nisam ja” seli i zajedno sa njim dovršili tekst. Dogovorili smo se da ta pesma dobije himnično ruho. Sloba Marković je napisao divan aranžman, učestvovala je i Filharmonija mladih „Borislav Pašćan”. Pozvali smo, što je ispalo jako dobro, i snimili pesmu sa Preletom, Borom Čorbom i Gagom Nikolićem. Pozvali smo i dva glumca mlade generacije, Bjelu i Koju – priča Marković.

Kad je završen tonski snimak, dogovoreno je da režiser Aca Bošković uradi spot u kome će da se pojave legende našeg grada (Dušan Kovačević, Bata Stojković, Bora Todorović, Bogdan Tirnanić i Baja Bačić) i da se snimi na mestima u gradu koja imaju neku priču.

– Spiritus movens celog projekta bio je kum Bojan Joksimović koji je uspeo da obezbedi pare od Skupštine grada. Tako je nastao i spot – zajednički poduhvat „Sedmorice veličanstvenih”. Kad je napravljen i emitovan, počeli su da nas zovu poznanici iz svih krajeva sveta. Plakali su i zahvaljivali nam što smo napravili „divnu pesmu o našem gradu”. Čak i sa ove distance moram da kažem da se uzbudim svaki put kad je čujem. Obuzme me seta jer nas je sve manje na ovom svetu – ističe Marković.

Komentari4
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Бранимир Мијатовић
Дозволите ми да употпуним овај заиста обиман списак композиција о Београду: Негде 1968 или 1969, ВИС МОНТЕНЕГРО 5 објавио је грамофонску плочу са четири наших композиција, међу којима и "БЕОГРАДЕ МОЈ" нашег пијанисте Драгољуба "Саше" Вагнера, док су текст написали Душко Радовић и Мира Савић.
DAN
Kako se navodi, Bugari su se žalili na Mađare da im napadaju Beograd. Toko o istoriji !
Милан Топалов
"Спиритус мовенс целог пројекта био је кум Бојан Јоксимовић који је успео да обезбеди паре од Скупштине града." А, ИМА ЛИ НЕЧЕГ, ДА СТЕ УРАДИЛИ ЗА "Џ"!!!??? Можда би се дуже задржало, да је "из срца" дошло, а, не "из буђелара"!!!??? Могао је писац, поред године "рођења", кроз векове, да наведе и сва његова имена, а, не само догађаје из свог живота, задњих 50/60 година! Поздрав из Баната!
Sasa Trajkovic
Lep tekst koji odiše nostalgijom za nekim drugim vremenima u kojima je grad iamo svoj šarm a ljudi više emocija ... sve to se odražavalo na muziku ali i muzički ukus nekadašnjih beograđana. Nađalost u vremenima u kojima se sve tako brzo menja izgubio se duh Beograda i beograđana, Beograd se nije trudio da zadrži tu autentičnost već je jureći za svetskim trendovima prihvatajući NE kritički sve uticaje izgubio svoj identitet i sada je najveće selo na Balkanu.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.