Ponedeljak, 13.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Republika Srpska proslavlja dvadeset šesti rođendan

U Banjaluci će biti održana centralna svečanost povodom 9. januara. – Bošnjački predstavnici iz RS osporavaju ustavnost praznika i kažu da ga treba obeležiti kao „dan žrtava zločina”
Republika Srpska proslavlja dvadeset šesti rođendan
Ми­ло­рад До­дик полаже венац погинулим борцима (Фо­то М. Кре­ме­но­вић)

Od na­šeg stal­nog do­pi­sni­ka
Ba­nja­lu­ka – Re­pu­bli­ka Srp­ska obe­le­ža­va 9. ja­nu­ar, da­tum ka­da je for­mi­ra­na pre dva­de­set šest go­di­na. De­ve­tog ja­nu­a­ra 1992. ta­da­šnja Skup­šti­na srp­skog na­ro­da u BiH do­ne­la je u Sa­ra­je­vu De­kla­ra­ci­ju o pro­gla­še­nju Re­pu­bli­ke srp­skog na­ro­da BiH. Taj da­tum se Ba­nja­lu­ci sma­tra da­nom ka­da je na­sta­la Re­pu­bli­ka Srp­ska.    

Obe­le­ža­va­nje je ot­po­če­lo po­la­ga­njem ve­na­ca na spo­me­ni­ke bor­ci­ma Voj­ske RS po­gi­nu­lim u pro­te­klom ra­tu, kao i na spo­me­nik bor­ci­ma pa­lim u NOB-u, te me­mo­ri­jal za dva­na­est ba­nja­luč­kih be­ba. 

Po­la­ga­njem ve­na­ca po­štu su oda­li naj­vi­ši zva­nič­ni­ci RS, kao srp­ski i pred­stav­ni­ci u or­ga­ni­ma BiH, me­đu osta­li­ma i Mi­lo­rad Do­dik pred­sed­nik RS, i Mla­den Iva­nić, član Pred­sed­ni­štva BiH iz RS, ko­ji je po­tom po­se­tio Tre­ći pe­ša­dij­ski puk, ko­ji u okvi­ru Oru­ža­nih sna­ga BiH ba­šti­ni tra­di­ci­ju Voj­ske RS.

Glav­na sve­ča­nost i de­fi­le sa 2.000 uče­sni­ka odr­ža­će se da­nas u Ba­nja­lu­ci, kao i sve­ča­na aka­de­mi­ja, pri­je­mi i do­de­la od­li­ko­va­nja, od ko­jih će jed­no bi­ti uru­če­no To­mi­sla­vu Ni­ko­li­ću, biv­šem pred­sed­ni­ku Sr­bi­je. Do­de­li od­li­ko­va­nja, de­fi­leu, kao i sve­ča­noj aka­de­mi­ji pri­su­stvo­va­će i Ne­boj­ša Ste­fa­no­vić, mi­ni­star unu­tra­šnjih po­slo­va i pot­pred­sed­nik vla­de Sr­bi­je, za­tim Alek­san­dar Vu­lin, mi­ni­star od­bra­ne Sr­bi­je, kao i de­le­ga­ci­ja tog mi­ni­star­stva.  

Ovo je dru­gi put za­re­dom da se De­ve­ti ja­nu­ar kao Dan RS obe­le­ža­va sve­ča­ni­je i ne­što na­gla­še­ni­jim to­nom, to jest ot­ka­ko je Ustav­ni sud BiH kra­jem 2015. po ape­la­ci­ji bo­šnjač­kog čla­na Pred­sed­ni­štva BiH Ba­ki­ra Izet­be­go­vi­ća uki­nuo od­red­be Za­ko­na o pra­zni­ci­ma RS, ko­ji je kao pra­zni­ke u RS, me­đu osta­li­ma, pro­pi­si­vao i ovaj da­tum. 

Zva­nič­ni­ci u Srp­skoj pro­ce­ni­li su da je to oprav­dan raz­log za odr­ža­va­nje re­fe­ren­du­ma, na kom se u sep­tem­bru 2016. pre­ko 99 od­sto gra­đa­na iz­ja­sni­lo da i da­lje že­li da na­sta­vi da pra­znu­je 9. ja­nu­a­ra, da bi me­sec da­na po­sle spro­ve­de­nog re­fe­ren­du­ma Skup­šti­na RS usvo­ji­la Za­kon o Da­nu RS.  

Ni u ra­ni­jim, uki­nu­tim od­red­ba­ma Za­ko­na o pra­zni­ci­ma RS, ovaj da­tum ni­je imao ver­ski ka­rak­ter, ali je u no­vom va­že­ćem za­kon­skom re­še­nju na­zna­če­no da je reč o se­ku­lar­nom pra­zni­ku. U zva­nič­nom de­lu pro­gra­ma ove go­di­ne ne­ma ver­skog ob­re­da, a u po­li­tič­kom reč­ni­ku i zva­nič­nom pro­gra­mu ne po­mi­nje se kr­sna sla­va RS, Sve­ti Ste­fan, či­je će pro­sla­vlja­nje, po sve­mu su­de­ći, bi­ti pre­pu­šte­no na or­ga­ni­za­ci­ju cr­kve­nim ve­li­ko­do­stoj­ni­ci­ma. Na saj­tu Srp­ske pra­vo­slav­ne cr­kve na­ja­vlje­no je da će pa­tri­jarh srp­ski Iri­nej, na pra­znik Sve­tog pr­vo­mu­če­ni­ka i ar­hi­đa­ko­na Ste­fa­na, slu­ži­ti Sve­tu ar­hi­je­rej­sku li­tur­gi­ju u Sa­bor­nom hra­mu Hri­sta Spa­si­te­lja u Ba­nja­lu­ci.  

Ono što se mo­že ču­ti u po­vo­du ovo­go­di­šnje pro­sla­ve pra­zni­ka isto­vet­no je po­ru­ka­ma ko­ji­ma je 9. ja­nu­ar „bra­njen” i pre dve go­di­ne na re­fe­ren­du­mu. Re­pu­bli­ka Srp­ska in­si­sti­ra na to­me da je na­sta­la 9. ja­nu­a­ra 1992. go­di­ne, pre rat­nih su­ko­ba, i da je u Dej­to­nu me­đu­na­rod­no ve­ri­fi­ko­va­na. 

Pro­gla­še­nju Re­pu­bli­ke Srp­ske u ja­nu­a­ru 1992. go­di­ne (pod ta­da­šnjim na­zi­vom Re­pu­bli­ka srp­skog na­ro­da u BiH), pret­ho­di­le su i ta­kav raz­voj do­ga­đa­je uslo­vi­le pri­pre­me dru­ga dva na­ro­da, mu­sli­ma­na i Hr­va­ta, za ot­ce­plje­nje BiH od Ju­go­sla­vi­je i ta­da već pri­pre­ma­ni re­fe­ren­dum o ne­za­vi­sno­sti BiH.To srp­ski na­rod ni­je pri­hva­tao, o če­mu se iz­ja­snio i na ple­bi­sci­tu po­čet­kom no­vem­bra 1991. go­di­ne. In­te­res Sr­ba u BiH is­ka­zan i na re­fe­ren­du­mu bio je da BiH osta­ne u sa­sta­vu Ju­go­sla­vi­je. Re­fe­ren­dum o iz­dva­ja­nju BiH iz Ju­go­sla­vi­je odr­žan je 1. mar­ta 1992, ali ga je srp­ski na­rod boj­ko­to­vao. S dru­ge stra­ne, ple­bi­scit na kom su se Sr­bi iz­ja­sni­li da že­le osta­ti u Ju­go­sla­vi­ji odr­žan je po­čet­kom no­vem­bra 1991. po od­lu­ka­ma do­ne­tim na pr­voj sed­ni­ci Skup­šti­ne RS 24. ok­to­bra 1991 (pod ta­da­šnjim na­zi­vom Skup­šti­na srp­skog na­ro­da u BiH). 

Ak­tiv­no­sti una­zad dve go­di­ne, od sud­skog ospo­ra­va­nja Da­na RS – pod obra­zlo­že­njem da se u nje­mu ne pro­na­la­ze dru­ga dva na­ro­da (uglav­nom zbog ver­skog de­la) pa do re­fe­ren­du­ma i usva­ja­nja no­vog Za­ko­na o Da­nu RS – u Ba­nja­lu­ci su tu­ma­či­li kao spro­vo­đe­nje od­lu­ke Ustav­nog su­da BiH. 

U RS uve­ra­va­ju u to da je pro­sla­va 9. ja­nu­a­ra s prav­ne stra­ne „pot­pu­no či­sta”, ali do­bar deo bo­šnjač­kih zva­nič­ni­ka u Sa­ra­je­vu sma­tra da je na taj na­čin „iz­i­gra­na sud­ska od­lu­ka” i da je pro­sla­va „ne­u­stav­na” i „ne­le­gal­na”. Iz Izet­be­go­vi­će­ve SDA u sa­op­šte­nju po­zi­va­ju Tu­ži­la­štvo BiH da re­a­gu­je zbog „od­bi­ja­nja pri­me­ne od­lu­ke Ustav­nog su­da BiH o 9. ja­nu­a­ru”.  

Ne­go­do­va­nja bo­šnjač­kih zva­nič­ni­ka ni­je bi­lo sve do uoči sa­mog pra­zni­ka, ka­da je Ra­miz Sal­kić, pot­pred­sed­nik RS, ina­če iz re­da Izet­be­go­vi­će­ve SDA, sa­zvao sa­sta­nak s bo­šnjač­kim pred­stav­ni­ci­ma iz RS, ko­ji su pot­pi­sa­li ape­la­ci­ju za oce­nu ustav­no­sti Za­ko­na o Da­nu RS. Po­sle ju­če­ra­šnjeg sa­stan­ka Sal­kić je no­vi­na­ri­ma u Ba­nja­lu­ci po­tvr­dio da je pre ne­ki dan Ustav­nom su­du BiH pod­ne­ta ape­la­ci­ja za oce­nu ustav­no­sti Za­ko­na o Da­nu RS. U ko­men­ta­ru na ovu ak­tiv­nost Mla­den Iva­nić re­kao je no­vi­na­ri­ma da će sva­ko ospo­ra­va­nje pra­zni­ka „na­i­ći na od­go­vor”.     

Za bo­šnjač­ke pred­stav­ni­ke je ne­pri­hva­tlji­vo „jed­no­stra­no obe­le­ža­va­nje 9. ja­nu­a­ra”, pa su za­pre­ti­li da se – ako se to na­sta­vi – či­ni lo­gič­nom ide­ja po­je­di­nih bo­šnjač­kih udru­že­nja da se „taj da­tum obe­le­ža­va kao dan žr­ta­va zlo­či­na”. 

Po­vo­dom obe­le­ža­va­nja Da­na RS iz Kan­ce­la­ri­je vi­so­kog pred­stav­ni­ka (OHR) pret­hod­no su za te­le­vi­zi­ju N1 re­kli da „OHR ne­ma ni­šta pro­tiv to­ga da RS ima svoj dan, ali da Dan RS tre­ba bi­ti pred­vi­đen u skla­du sa prav­nim okvi­rom i uz po­što­va­nje vla­da­vi­ne pra­va”. Po­zva­li su po­li­ti­ča­re da se uz­dr­že od ne­ga­tiv­ne re­to­ri­ke i po­stu­pa­ka ko­ji mo­gu po­gor­ša­ti si­tu­a­ci­ju. 

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Петар Ј акшић
Срби,западно од реке Дрине су страшна жртва подмуклог пројекта супремације Запада над Балканом,пројекта апсолутног консензуса у цивилизацијском деловању западних држава и конфесија против православних Срба.Године 1914.Програмом Хецендорфа изграђен је Маутхаузен,Нојзедер,Хајнрихстрим,Шопроњек,Нађмеђер,Шиклош.Шарвар и још неколико стотина КуК концентрационих логора за Србе.Први логораши су били управо Срби са подручја Аустроугарске,а у логоре су их одводили припадници паравојног Шуц корпуса/шуцкори/,.Од око шестохиљада улогорених помрло је око 2оо ооо,односно једна трећина.Све се поновило 1941_1945. само у још драстичнијем виду масовног истребљивања,посебно на територији тзв НДХ,на Косову и Метохији,окупраној Србији и Македонији.Поврх свега Наступило је и Англо америчко бомбардовање српски градова у току 1944,које је однело још неколико десетина хиљада недужних живота.Историа плача наставила се разбијањем СФРЈ 1990._1999.уз сталну асистенцију НАТО хорди ,и њиховом маниру_"невиности".
ProPolitikin Hrvat
Ne moze nikako biti ''dan zrtava zlocina'' kada se desio nesto manje od 3 mjesece prije izbijanja rata. Dan zrtava zlocina moze biti samo 1 mart 1992, dan kada je u Sarajevu u ''po bijela dana'' ispred SPC na Bascarsiji ubijen srpski svat, a srpski svestenik ranjen, gdje zlocinci i ne kriju da su pucali zato sto su nosili srpsku zastavu i sto su Srbi.
lovro
Zapadno srpstvo slavi svoj veliki dan. Srećan praznik Srbima sonu stranu Drine. Hristos se rodi braćo! Na istoku sunce sija!

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.