Hitlerov omiljeni sat u tosteru
Carinici su na beogradskom aerodromu „Nikola Tesla” u poslednje tri godine otkrili i zaplenili 20 skupocenih satova čija je ukupna vrednost oko pola miliona dolara.
„Audemars Piguet”, „Chopard”, „Hubolt” i naravno „Rolex”, marke su koje su prednjačile. Poslednja u nizu ovih zaplena je i rekordna, a odigrala se malo pre ponoći 11. januara. Tada je iz Amerike doputovao 23-godišnji mladić. Od prtljaga je imao dva kofera u kojima se nalazila garderoba i jedan polovan toster. Međutim, toster nije leteo preko okeana da bi se u Srbiji u njemu pravili topli sendviči, već je bio napunjen sa osam luksuznih satova „A. Lange & Sohne”. Na časovnicima su bile i etikete sa nazivom modela i cenama u rasponu od 35.000 do 91.000 američkih dolara.
„To je do sada najveća zaplena skupocenih satova, jer se obično krijumčari po jedan primerak”, navodi u razgovoru za „Politiku”, Branka Popović, šefica carinske ispostave na Aerodromu „Nikola Tesla”.
Ovi satovi su izuzetno skupi i cenjeni i važe za jedan od najkvalitetnijih nemačkih brendova. Spekuliše se i da je Adolf Hitler nosio i obožavao časovnike ovog proizvođača. Naša sagovornica na aerodromu radi tri decenije i kaže da se svega nagledala. Dodaje da krijumčari smišljaju razne perfidne metode kako bi prevarili sistem. Najčešće su to pokušaji šverca skupocenog nakita, satova, droge, parfema, tehničkih stvari (poput „ajfona”, „epl” laptopa itd.)
„Mladić koji je uhvaćen u krijumčarenju ovih skupocenih satova naivno je pomislio da skener neće detektovati časovnike koje je prethodno uvio u aluminijumsku foliju i neke krpice. To je potpuna zabluda, i često se susrećemo s tim da putnici uvijaju stvari u foliju. Međutim, zraci skenera prodiru i kroz trideset centimetara debeo čelik, tako da im je to potpuno besmisleno”, objašnjava šefica carinske ispostave na aerodromu dok nam pokazuje toster i slike prekršaja.
Momak sa satovima u tosteru poleteo je sa aerodroma „Njuark” – najmanjeg od tri njujorška aerodroma. Pretpostavke su da je izabrao manji aerodrom zbog slabije kontrole. Nakon 11. septembra, drastično je pooštrena kontrola i verovatno zato nije poleteo sa najvećeg njujorškog aerodroma (JFK). On je potom, preko Ciriha i Beča, stigao u Beograd. Uputio se ka zelenom kontrolnom prolazu, koji je namenjen putnicima koji nemaju ništa da prijave. Međutim, dežurna carinska službenica odlučila je da, zbog gabarita, njegove kofere pregleda na skeneru na kome se jasno videlo da se u prtljagu nalaze satovi i tada je „pao” ovaj švercer u pokušaju.
Prošla godina bila je berićetna što se tiče otkrivanja i zaplene luksuznih satova na aerodromu. Krajem avgusta, zaustavljena je jedna studentkinja sa „roleksom”, na ruci. Ona je tvrdila da joj je sat vredan 14.500 evra – poklonio dečko. Mesec dana ranije otkriven je sat vredan 12.000 evra marke „Hubolt big bang”. Carinici su ga pronašli u prtljagu Novosađanke koja je doputovala letom iz Frankfurta i to u originalnom pakovanju, sa potvrdom o povraćaju poreza sa tamošnjeg aerodroma. Početkom prošle godine sprečen je i pokušaj da se u Srbiju unese neprijavljen ručni sat čija je vrednost čak 37.000 evra. Nosio ga je 35-godišnji ekonomista iz Beograda, koji je doputovao iz Ljubljane. U njegovom prtljagu pronađena je potvrda o povraćaju poreza, izdata i overena tog istog dana u Sloveniji, kao i račun za sat marke „Audemars Piguet”. Sat se nalazio na putnikovoj ruci, a njegovo objašnjenje bilo je da nije znao da je potrebno da časovnik prijavi, jer je reč o poklonu koji je dobio od poslovnog partnera. Sličan slučaj se dogodio i pre dve godine kada je jedna putnica u Beograd stigla iz Sardinije preko Beča. U torbici koju je nosila carinici su otkrili neraspakovan ženski ručni sat marke „Chopard – happy sport” u originalnoj kutiji vredan oko 15.000 evra. Carinicima je rekla da radi kao stjuardesa na jahti, da je sat dobila kao poklon od poslodavca i da nije znala da treba da ga prijavi.
Mnogi putnici „zaboravljaju” da su vredni pokloni takođe roba koja podleže istim propisima kao i bilo koja druga – mora se prijaviti pri ulasku ili izlasku iz zemlje.
„Državljani Srbije imaju povlasticu za unos robe u vrednosti do 100 evra. Međutim, sa sobom mogu nositi i robu vredniju od navedenog limita, ali onda ona podleže naplati dažbina. Ukoliko neko nosi robu do ukupne vrednosti od 3.000 evra, za koju je jasno da je namenjena za lične potrebe, a ne za dalju preprodaju, na granici će biti primenjen takozvani skraćeni carinski postupak. Taj postupak se sprovodi uz jedinstvenu stopu carine od deset odsto i stopu PDV-a koja u najvećem broju slučajeva iznosi 20 odsto. Ukoliko je roba vrednija od 3.000 evra, ona će biti ocarinjena u redovnom carinskom postupku”, zaključuje Branka Popović.
Aerodrom „Nikola Tesla” 2017. je oborio rekord u broju putnika – više od pet miliona, a sve njih je pregledalo svega 30 carinika koliko ih ukupno ima na toj ispostavi. Posao je stresan i kažu da ne može da ga radi onaj ko ga ne voli, jer pojedini putnici umeju da budu i jako neprijatni.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


