Pare zaobilaze srpske gasovode
Gasna konekcija Bugarske i Srbije omogućiće našoj zemlji da dobija gas i preko „Turskog toka”, o čemu se uveliko pregovara, za šta se očekuje finansijska pomoć Evropske unije. Realno je da gradnja započne u junu, ili julu, pošto se završi povezivanje s Bugarskom, nakon čega bi Srbija mogla da izgradi i naš gasni cevovod do mađarske granice, izjavio je za Sputnjik, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu.
Time je još jednom potvrđen značaj gasne veze Bugarske i Srbije, koja se nalazi i na listi ovogodišnjih prioriteta Evropske unije. Da bismo, međutim, iskoristili gas koji stiže „Turskom tokom”, plavi energent prvo mora da stigne do tursko-grčke granice, a potom do Bugarske. Interkonekcija s Bugarskom je jedna stvar, a druga je nova cev koja bi išla od Niša do Mađarske, jer postojeća ne može tehnički da se koristi zbog malog kapaciteta.
Na pitanje šta je najrealnije za Srbiju (od brojnih projekata koji se najavljuju svaki dan), da sebi obezbedi gas i posle 2019. godine, kada Rusija namerava da prekine isporuke preko Ukrajine, prof. dr Srećko Đukić, stručnjak za energetiku, kaže da je ideja konekcije sa Bugarima od početka bila da Srbija gas osim preko Mađarske dobija i iz Bugarske.
– Što se tiče Vučićeve izjave, očito da se radi o tom starom-novom gasovodu, odnosno konekciji sa Bugarima, za šta je Evropska unija odvojila 40 miliona evra. Međutim, ona te pare ne šalje i, kako saznajemo, neće ih ni poslati, jer se Srbija u Energetskoj zajednici ponaša u poslednje vreme kao da nije njena članica i kao da želi da je napusti. Kada će pare stići zavisi kako će se ispeglati ti „šumovi na vezama”, kaže naš sagovornik
Izvesno je jedino, dodaje, da će ruski „Gasprom” završiti dve cevi „Turskog toka”, od po 15.750 milijardi kubika gasa godišnje, do 20. decembra 2019. „Gasprom” je dobio sve dozvole turske vlade, radovi teku po planu, što znači da će cevi doći na evropski deo Turske, odatle prema Bugarskoj i Grčkoj, odnosno Evropskoj uniji, ako ona uopšte pokaže interes, budući da se uopšte ne izjašnjava.
– Činjenica da Brisel ćuti može da ohrabri da EU neće biti protiv dalje izgradnje „Turskog toka” preko svojih članica, za njihove potrebe. Na taj „Turski tok” priključiće se Bugarska i time rešiti svoj problem. Naše nade za povezivanje sa Bugarskom vezane su za njeno priključenje „Turskom toku”, a što se tiče izgradnje gasovoda do Mađarske, to je krupna investicija, pitanje je ko će to finansirati. Ja ne vidim ta sredstva u Srbiji, jer bi u suprotnom imali prvo za konekciju sa Bugarskom – kategoričan je Đukić.
Koliko je moguća veza sa Bugarskom u ovoj godini, veliko je pitanje, kaže on i dodaje da svaki mesec odlaganja pomera početak izgradnje.
S druge strane Voja Vuletić, predsednik Udruženja za gas Srbije, kaže da je dobro što predsednik razgovara o gasnoj konekciji s Bugarskom.
– Postavlja se, međutim, pitanje, gde je gasovod „Turski tok” na koji će da se priključi srpski gasovod? Dokle je izgrađen? Ne zna se ni dokle se stiglo sa gradnjom u Turskoj. Da li će iz Turske da uđe u Grčku, pa u Bugarsku, ili direktno u Bugarsku, još se ne zna – kaže Vuletić.
– Najave da bi radovi mogli da počnu u junu, julu deluju realno, a za najave da nakon ove konekcije treba da izgradimo naš gasni cevovod do mađarske granice, postavlja se opet pitanje ko će da plati gradnju gasovoda od Niša do mađarske granice koja je više nego četiri puta skuplja od deonice Dimitrovgrad–Niš, za koju će se, možda, dobiti sredstva od EU – zaključuje naš sagovornik.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


