Sve gori status Srba u Crnoj Gori
Od našeg stalnog dopisnika
Podgorica – Pored brojnih razgovora predstavnika srpskog naroda iz Crne Gore sa zvaničnicima Beograda, pre svega predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, status Srba u ovoj državi iz dana u dan sve je nezavidniji uprkos obećanjima sa zvaničnih adresa da će svi narodi uživati u istim pravima i slobodama.
Srpski nacionalni savjet (SNS), ko zna koji put, zatražio je u otvorenom pismu od crnogorskog ombudsmana Šućka Bakovića da ponovo zahteva izjašnjenje od Skupštine, Vlade Crne Gore i Vrhovnog suda Crne Gore o tome šta su preduzeli povodom njegovog zahteva za obezbeđivanje ustavne ravnopravnosti Srbima u svim segmentima društva u Crnoj Gori.
U građanskoj Crnoj Gori srpski narod je tretiran kao manjinski narod, iako zvanični popis stanovništva pokazuje da u Crnoj Gori nema većinskog naroda.
Srbi u Crnoj Gori ne mogu koristiti ni ono što je predviđeno za najmanje manjinske nacionalne zajednice, koje u svim segmentima društvenog i političkog života imaju daleko veći uticaj.
„Drastičan slučaj diskriminacije i kršenja ravnopravnosti pokazuje činjenica da nacionalni savet srpskog naroda u Crnoj Gori, koji predstavlja skoro 30 odsto ukupnog stanovništva, za funkcionisanje i realizaciju projekata na zaštiti identiteta dobija isto onoliko sredstava koliko i nacionalni saveti koji predstavljaju jedan ili ispod jednog procenta stanovništva Crne Gore”, navodi Vuksanović u otvorenom pismu Bakoviću. „Svim drugim manjinskim nacionalnim zajednicama omogućeno je pravo korišćenja afirmativne zastupljenosti u parlamentu Crne Gore, osim Srbima. Sve nacionalne institucije finansiraju se iz budžeta Crne Gore i preko državnih ministarstava, gde je pristup srpskim organizacijama i pojedincima potpuno onemogućen.”
Vuksanović dodaje da predstavnika srpskog naroda u Crnoj Gori „nema nigde u državnim institucijama, od mesne zajednice do diplomatije”.
Uzalud je Baković od zvaničnih institucija krajem juna prošle godine tražio izjašnjavanje zbog kršenja Ustavom garantovane ravnopravnosti ćiriličnog pisma na čemu je insistirao SNS.
Od navedenih institucija Baković je zahtevao i da se učine dostupnim i na ćiriličnom pismu „značajniji zakoni, podzakonski akti, te statuti, odluke i drugi opšti akti, kao i javne isprave i druge isprave koje su od interesa za ostvarivanje zakonom utvrđenih prava građana”, kao i da se na ćiriličnom pismu ispišu „nazivi državnih, javnih organa, institucija, ustanova, službi, kao i nazivi naselja, ulica, trgova i drugih topografskih oznaka”.
Odgovor na ove zahteve Baković još uvek čeka.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


