MUP otvara vrata za još 150 vatrogasaca
Ministarstvo unutrašnjih poslova tokom ove godine primiće oko 150 vatrogasaca spasilaca na teritoriji čitave Srbije. To će doprineti jačanju kapaciteta vatrogasno-spasilačkih jedinica, ali i većoj zaštiti građana, kaže za „Politiku” Predrag Marić, načelnik Sektora za vanredne situacije (SVS) MUP-a Srbije.
„U avgustu 2017. MUP je raspisao konkurs za upis 100 polaznika za osnovnu obuku pripadnika vatrogasno-spasilačkih jedinica na teritoriji Srbije, a u novembru je raspisan konkurs za 50 polaznika na teritoriji grada Beograda. Realizacija osnovne obuke prve klase pripadnika za vatrogasno-spasilačke jedinice, odabranih procesom selekcije, počela je u decembru 2017, a u martu je planirano da počne realizacija obuke druge klase”, objašnjava načelnik SVS.
Kandidati koji su se prijavili na pomenute konkurse morali su da ispune određene uslove, među kojima je i da nemaju manje od 19 ni više od 30 godina, a stručno osposobljavanje traje 17 nedelja. U Srbiji je trenutno na raspolaganju 158 vatrogasno-spasilačkih jedinica u kojima je raspoređeno oko 3.000 pripadnika.
„Pored ulaganja i jačanja kapaciteta u ljudstvu, MUP radi i na opremanju vatrogasno-spasilačkih jedinica. Osim vozila koja su nabavljena u 2017. u narednom periodu planirana je nabavka više od 60 specijalnih vatrogasnih vozila. Ove godine predviđeno je i nabavljanje radne i interventne zaštitne uniforme za sve pripadnike vatrogasno-spasilačkih jedinica, a lane je isporučeno 800 kompleta interventne zaštitne uniforme, cipela, kao i veći broj vatrogasnih creva”, napominje Marić.
Budući da se oprema često koristi, neophodno je njeno permanentno zanavljanje, naglašava naš sagovornik i dodaje da su MUP-u od velikog značaja donacije opreme i sredstava za rad od lokalnih samouprava, one koje se dobijaju u okviru međunarodnih projekata, kao i od drugih partnera.
Ova oblast će detaljnije biti uređena zakonom o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama čiji je nacrt završen, a trenutno je uređena Zakonom o zaštiti od požara, pošto se vatrogasno-spasilačke jedinice bave i spasavanjem, a ne samo gašenjem požara.
„Paralelno sa ovim zakonom, radi se i na zakonu o dobrovoljnom vatrogastvu, koji će doprineti poboljšanju opšte bezbednosti građana, boljoj pokrivenosti područja na kojima nema naših profesionalnih vatrogasno-spasilačkih jedinice kao i edukaciji građana”, naglašava načelnik SVS-a.
On objašnjava da će se zakonom o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama stvoriti neophodni normativni uslovi za efikasnije sprovođenje zaštite od elementarnih i drugih nepogoda, što će doprineti povećanju stepena bezbednosti građana.
„Najveći akcenat stavljen je na preventivno reagovanje. Kada je reč o civilnoj zaštiti, preventivi u segmentu zaštite i spasavanju u vanrednim situacijama rukovodili smo se smernicama Ujedinjenih nacija i sugestijama Evropske komisije za poglavlje 27. Veliki problem u vršenju nadzora nad primenom Zakona o vanrednim situacijama, prema njegovim rečima, predstavljalo je prilično loše definisanje kaznene odredbe za nepoštovanje ovog zakona. Sada smo to ispravili i propisali smo jasne i sveobuhvatne kaznene odredbe za sve”, napominje načelnik Sektora za vanredne situacije i dodaje da se usvajanje pomenutog zakona očekuje tokom 2018.
Ova godina je za Sektor za vanredne situacije veoma bitna jer se očekuje niz benefita za pripadnike ove službe. „Jedna od bitnih činjenica je da je ovogodišnji budžet sektora veći nego u poslednjih 30 godina, očekuje nas i usvajanje tri veoma bitna zakona, nabavka vozila i opreme za naše pripadnike, i uz podršku potpredsednika vlade i ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića, uveren sam da ćemo napraviti modernu evropsku službu”, naglašava Predrag Marić.
Civilnom zaštitom protiv nepogoda
Sektor za vanredne situacije je do sada formirao 172 specijalizovane jedinice civilne zaštite, za zaštitu i spasavanje u kojima je raspoređeno 4.689 pripadnika.
„Lokalne samouprave su do sada formirale 365 jedinica sa 6.865 pripadnika i postavile 9.164 poverenika i zamenika poverenika. S obzirom na to da klimatske promene prate i sve učestalije elementarne nepogode, neophodno je nastaviti proces razvoja civilne zaštite kako na nacionalnom nivou tako i na nivou jedinica lokalne samouprave”, kaže Predrag Marić.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


