Novi begunci od španske pravde
Zato što neću dobiti pošteno suđenje u svojoj zemlji, potražila sam drugu u kojoj mogu da zaštitim svoja prava, izjavila je jedna od liderki katalonskog secesionističkog pokreta, objavljujući da je pobegla u Švajcarsku.
Nekadašnja poslanica stranke Kandidatura za narodno jedinstvo Ana Gabrijel (42) saopštila je da se neće vraćati kući iz Ženeve jer ne sme da izađe pred španske organe, koji je optužuju za podizanje pobune. Danas je trebalo da se pojavi pred Ustavnim sudom u Madridu i izjasni se o optužbi da je učestvovala u pobuni jer se zalagala za prošlogodišnji katalonski referendum o nezavisnosti.
Vest je obelodanila u intervjuu za jučerašnje izdanje švajcarskog lista „Tomp”.
Kandidatura za narodno jedinstvo je stranka koja se najstrastvenije zalaže za katalonsko otcepljenje. Ova partija je bila deo vladajuće koalicije koja je organizovala plebiscit i proglasila nezavisnost, mada Ana Gabrijel nije imala funkciju u vladi, već samo mandat u pokrajinskoj skupštini. Bivša poslanica veruje da je Madrid progoni zbog njenih političkih stavova i da se prema referendumu ne može odnositi kao prema pobuni jer katalonske vlasti ni u jednom trenutku pribegle nasilju. Kraljevina je osudila katalonsko izjašnjavanje o osamostaljenju, insistirajući na tome da ustav zabranjuje otcepljenje.
„Oduvek sam propagirala referendum o nezavisnosti, ali na miran način. Katalonsko pitanje treba da se reši političkim sredstvima, dok španske vlasti pokušavaju da secesionizam ućutkaju represijom”, izjavila je Ana Gabrijel, dodajući da je independističkom pokretu korisnija u Švajcarskoj, nego iza rešetaka.
„Proganjaju me zbog mojih političkih aktivnosti i vladini mediji su me već osudili”, dodala je katalonska političarka, aludirajući na policijski izveštaj doturen novinarima gde se za nju tvrdi da je ohrabrivala Katalonce na neposlušnost prema španskoj državi. Dodala je da još nije zatražila azil, ali da će to učiniti ako Madrid zatraži njeno izručenje.
Pirinejska monarhija je odmah posle proglašenja nezavisnosti prošle jeseni u Barseloni svrgla tamošnju vladu i sve njene članove optužila za podizanje pobune, podbunjivanje naroda i korišćenje novca iz budžeta za organizovanje nezakonitog plebiscita. Deo funkcionera, uključujući vicepremijera Oriola Žunkerasa, završio je u zatvoru bez prava da se brani sa slobode, dok su ostali, među kojima i tadašnji premijer Karles Puđdemon, pobegli u Belgiju. Iza rešetaka su završila i dvojica lidera dve secesionističke organizacije iz Barselone. Svima im prete kazne i do 30 godina zatvora.
Ana Gabrijel je hapšenja i izgnanstvo katalonskih secesionista uporedila sa Erdoganovim obračunom sa navodnim gulenistima u Turskoj. U egzilu će je braniti advokat poznat po tome što je uspešno zastupao baskijsku separatističku organizaciju ETA protiv Španije u Strazburu i sprečio da jedna članica, koja se skrivala u Švajcarskoj, bude isporučena Madridu, prenosi „Pais”. Pravni tim katalonske političarke ističe da Bern neće moći da udovolji eventualnom španskom zahtevu za ekstradiciju jer je jasno da bi ona bila politički zatvorenik i da bi završila iza rešetaka samo zbog toga što je smatrala da „ljudi imaju pravo da glasaju”. I madridski mediji napominju da se Švajcarska verovatno neće odlučiti za isporučivanje jer njeni zakoni ne prepoznaju pobunu koja ne uključuje nasilje.
Španske vlasti su prvo optužile sve članove Puđdemonove vlade, da bi kasnije proširile listu i na poslanike i funkcionere tadašnjeg saziva katalonske skupštine i članove secesionističkih stranaka. Generalna sekretarka Žunkerasove stranke Republikanske levice Katalonije Marta Rovira puštena je uz kauciju od 60.000 evra, a tužilaštvo je tražilo još i da joj se oduzme pasoš. Njena stranačka koleginica Karme Forkadelj takođe je puštena da se brani sa slobode, ali tek kada je izjavila da je deklaracija o nezavisnosti, koju je pročitala kao tadašnja predsednica katalonske skupštine, bila simbolična. Slično se desilo juče i sa Puđdemonovim stranačkim kolegom i prethodnikom na mestu pokrajinskog premijera Arturom Masom, kome je odobreno da se brani sa slobode kada je izjavio da je proglašenje nezavisnosti bilo „čisto simbolično”.
Kandidatura, republikanci i Puđdemonova stranka Zajedno za Kataloniju ponovo su osvojili većinu mandata posle vanrednih izbora prošlog decembra, ali još nisu formirali vladu. Trebalo je da se u parlamentu juče debatuje o izmenama zakona koje bi Puđdemonu dozvolile vladavinu na daljinu, ali je skupštinska većina odložila raspravu dok ne utvrdi da li bi je to dovelo u sukob sa španskim ustavnim sudom koji je ranije istakao da nikakvo polaganje zakletve putem skajpa ne dolazi u obzir.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


