Advokatura je saveznik građana
Srpska advokatura obeležava 156 godina postojanja i svečano je u subotu u Domu Narodne skupštine proslavila Dan advokature – 28. februar, kada je knez Mihailo Obrenović 1862. potpisao ukaz o donošenju Zakona o javnim pravozastupnicima. To je bio prvi srpski zakon o stručnoj advokaturi.
– Ovo je vrlo značajna godišnjica, i to ne samo sa aspekta advokature već i za društvo u celini. Ogromna je važnost advokature za funkcionisanje pravne države. To je činjenica koju mora da prepozna i društvo i država. Zbog toga ćemo se mi u narednom periodu truditi da približimo stavove advokature našim građanima i da u našem društvu promovišemo istinu da je advokatura jedna časna profesija koja postoji upravo zbog građana i koja je poslednji branilac njihovih zajemčenih zakonskih prava – kaže Viktor Gostiljac, predsednik Advokatske komore Srbije (AKS).
Danas u Srbiji ima nešto više od 9.500 advokata, od kojih je oko 4.500 u Beogradu. U sastavu AK Srbije, koja je najveća nacionalna komora na Balkanu, postoji osam komora, AK Beograd, AK Vojvodina, AK Niš, AK Čačak, AK Kragujevac, AK Šabac, AK Zaječar i AK Požarevac.
– Mogu slobodno da kažem da su sukobi koji su potresali advokaturu dugo godina završeni, i da Advokatska komora Srbije ima odličnu komunikaciju sa svim komorama u svom sastavu. Vrlo sam zadovoljan tom činjenicom jer je okončanje sukoba i dovođenja odnosa između komora u stanje uređenosti bio moj prvi zadatak – kaže Gostiljac.
Na pitanje kako to da baš on od desetak hiljada advokata u Srbiji bude izabran za predsednika AKS, Gostiljac odgovara da nije mlad advokat, jer taj posao radi već 17 godina, ali da je mlad u „komorskim poslovima”.
– Mislim da je to bila moja osnovna prednost. U tim izbornim borbama ja nisam imao ličnih neprijatelja i inače u svom radu nisam ličan. Vrlo brzo sam uvideo da je većina sukoba, koji su godinama opterećivali komoru, zasnovana na ličnim sukobima i netrpeljivostima, što je bilo apsolutno neodgovorno. Ja nisam nosio taj teret jer nisam bio deo svega toga. Mislim da su kolege to prepoznale i vrlo brzo sukobi su okončani – kaže predsednik AKS.
Najavljuje da će ove godine biti donet novi zakon o advokaturi. U radnoj grupi za izradu zakona biće uglavnom advokati.
– Dobar zakon o advokaturi je ono što je oduvek bila potreba advokata. Mi imamo dogovor sa Ministarstvom pravde da radnu grupu koja bude pisala zakon sačinjavaju advokati. Verujem da je to garant da advokatura dobije zakon koji će biti u duhu ovog vremena ali koji će sačuvati ono što je nama najbitnije, a to je nezavisnost advokature kao samostalne i samoregulirajuće profesije – naglašava Gostiljac.
Najavljuje da će advokatura uskoro dobiti svoje predstavnike u Visokom savetu sudstva i Državnom veću tužilaca, mnogo pre nego što bude došlo do promena Ustava u oblasti pravosuđa.
– Advokatura ne sme biti pasivna u tom pogledu. Ono što je naša načelna primedba jeste to da predstavnik u VSS i DVT mora biti predstavnik advokature u pravom smislu te reči, odnosno da onome koga advokatura izabere kao svog predstavnika nije potrebna ratifikacija skupštine. Aktuelnim amandmanima advokatura više i nije predviđena da bude zastupljena u ovim telima, i to će svakako biti deo naših primedbi koje ćemo dostaviti Ministarstvu pravde – kaže naš sagovornik.
Advokaturi su sada u fokusu predloženi zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, ali i poresko pitanje.
– Nije u redu da se borimo za naš poreski položaj svake godine. Naš cilj je da se napravi jedan model oporezivanja koji je prihvatljiv za advokaturu i koji je dugotrajan. U svakom slučaju, mi u tom pogledu imamo dogovor sa državom koji je zaključen na završetku našeg velikog protesta iz 2014. godine i budno motrimo da on bude poštovan – kaže Gostiljac.
Advokat u Srbiji, osim pravnog obrazovanja, pripravničkog staža i pravosudnog ispita, mora da ispunjava i uslov koji se odnosi na dostojnost za bavljenje advokaturom. Podsećamo da je ulazak u advokaturu bio onemogućen bivšoj predsednici Visokog saveta sudstva Nati Mesarović i bivšem tužiocu za ratne zločine Vladimiru Vukčeviću.
– To su odluke organa komore. Upravni odbor ima pravo da ocenjuje koji od kandidata ispunjava uslov dostojnosti za bavljenje advokaturom. Upravni odbor na čijem sam ja čelu rešavao je u drugom stepenu u pogledu gospodina Vukčevića, ali razloge odluke ne želim da komentarišem dok obrazloženje odluke ne bude izrađeno i poslato gospodinu Vukčeviću. Mislim da je to fer – kaže Viktor Gostiljac.
Naglašava da advokatura mora da ispunjava i svoju širu društvenu ulogu.
– Ona mora biti društveno angažovana u smislu da jasno ukazuje na sve pojave u društvu u kojima dolazi do drastičnog kršenja pravnog poretka. Ali ona to mora činiti na sebi svojstven način, a to je stručan, racionalan i profesionalan način. Ukoliko advokatura nastupa sa pozicija struke, oslobođena političkih kalkulacija, onda je ona zaista vredan saveznik građana – zaključuje predsednik Advokatske komore Srbije.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


