Četvrtak, 23.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Suđenje „kurdskom Kisindžeru” u Turskoj

Policija nije dozvolila diplomatama da prate početak suđenja Selahatinu Demirtašu, koji bi mogao da bude osuđen na 142 godine zatvora
Suđenje „kurdskom Kisindžeru” u Turskoj
Се­ла­ха­тин Де­мир­таш (Фо­то Глас Аме­ри­ке/Ви­ки­ме­ди­ја)

U An­ka­ri je po­če­lo su­đe­nje li­de­ru pro­kurd­ske Na­rod­ne de­mo­krat­ske par­ti­je (HDP) Se­la­ha­ti­nu De­mir­ta­šu ko­ji bi mo­gao da bu­de osu­đen na 142 go­di­ne za­tvo­ra uko­li­ko de­li­o­ci prav­de pri­hva­te na­vo­de op­tu­žni­ce. On je osum­nji­čen za vi­še te­ških kri­vič­nih de­la, ko­ja se u su­šti­ni svo­de na to da je po­dr­ža­vao „kurd­ske te­ro­ri­ste” i da je na taj na­čin pod­ri­vao te­me­lje ustav­nog si­ste­ma ze­mlje.

Taj okret­ni 45-go­di­šnji po­li­ti­čar – ko­ga zbog to­ga na­zi­va­ju „kurd­ski Ki­sin­džer” – us­peo je da mi­mo svih pro­ce­na na iz­bo­ri­ma 2015. go­di­ne pr­vi put uve­de svo­ju stran­ku u par­la­ment, po­što je osvo­jio 12 od­sto gla­so­va, od­no­sno 59 po­sla­nič­kih fo­te­lja. To je po­re­me­ti­lo kal­ku­la­ci­je vla­da­ju­će Par­ti­je prav­de i raz­vo­ja (AKP) ko­ja je oče­ki­va­la da će obez­be­di­ti dvo­tre­ćin­sku ve­ći­nu u medž­li­su i da će po­sle to­ga mo­ći sa­ma po svom na­ho­đe­nju da me­nja ustav i da ra­di što joj se ćef­ne.

„Ovo je su­đe­nje sa po­li­tič­kim mo­ti­vi­ma i po­zi­vam su­di­je da me pu­ste na slo­bo­du”, iz­ja­vio je De­mir­taš na po­čet­ku pro­ce­sa ko­ji se odr­ža­va u Sin­dža­nu, de­lu An­ka­re gde se na­la­zi i ve­o­ma ču­va­ni za­tvor. U nje­go­voj stran­ci is­ti­ču da je u Tur­skoj u to­ku „ci­vil­ni udar” vla­da­ju­će par­ti­je ko­ja se na taj na­čin ob­ra­ču­na­va sa po­li­tič­kim ri­va­li­ma uoči lo­kal­nih, op­štih i pred­sed­nič­kih iz­bo­ra ko­ji se po no­vom usta­vu odr­ža­va­ju idu­će go­di­ne.

Tu­ži­la­štvo je po­kre­nu­lo po­stu­pak pro­tiv De­mir­ta­ša pod op­tu­žbom da u je svo­jim go­vo­ri­ma na par­tij­skim sku­po­vi­ma po­dr­ža­vao i pro­pa­gi­rao kurd­ski te­ro­ri­zam. U pri­tvo­ru je od no­vem­bra 2016. go­di­ne. Ka­da mu se sa­be­ru svi u op­tu­žni­ci na­bro­ja­ni gre­si i pred­lo­že­ne ka­zne tre­ba­lo bi dva pro­seč­na ljud­ska ve­ka da osta­ne iza re­še­ta­ka – 142 go­di­ne. Po­red nje­ga na uda­ru se na­šla i ko­pred­sed­ni­ca stran­ke Fi­gen Juk­sek­dag ko­joj tu­ži­la­štvo pre­ti sa 85 go­di­na ro­bi­je. Pod slič­nim op­tu­žba­ma is­tra­žni po­stu­pak je po­kre­nut i pro­tiv de­set po­sla­ni­ka te stran­ke, ko­ja je na­vod­no pro­du­že­na ru­ka za­bra­nje­ne Rad­nič­ke par­ti­je Kur­di­sta­na (PKK). Nji­ma je po krat­kom po­stup­ku od­lu­kom vla­da­ju­će ve­ći­ne uki­nut po­sla­nič­ki imu­ni­tet.

To je bio sa­mo po­če­tak. Po­sle po­ku­ša­ja voj­nog uda­ra sre­di­nom 2016. go­di­ne, za ko­ji je osum­nji­čen imam Fe­tu­lah Gu­len ko­ji po­sled­njih go­di­na ži­vi u Ame­ri­ci, u pri­tvo­ru se na­šlo oko pet hi­lja­da pri­sta­li­ca pro­kurd­skog HDP-a. U ju­go­i­stoč­noj Ana­do­li­ji, gde pre­te­žno ži­ve pri­pad­ni­ci tog drev­nog na­ro­da, pri­tvo­re­no je vi­še od 20 gra­do­na­čel­ni­ka ko­ji su osum­nji­če­ni da su na­vod­no dr­žav­nim pa­ra­ma fi­nan­si­ra­li pri­pad­ni­ke PKK ko­ji se u Tur­skoj bo­re za ve­ća pra­va svog na­ro­da. U po­vre­me­nim oru­ža­nim su­ko­bi­ma, ko­ji tra­ju sko­ro če­ti­ri de­ce­ni­je, do­sad je u Tur­skoj stra­da­lo vi­še od 40.000 lju­di: voj­ni­ka i po­li­ca­ja­ca, kurd­skih ge­ri­la­ca a naj­vi­še ne­du­žnih ci­vi­la.

Po­sle po­ku­ša­ja voj­nog uda­ra u no­ći iz­me­đu 15. i 16. ju­la 2016. go­di­ne vla­da je, po­red „gu­le­ni­sta”, i Kur­di­ma ob­ja­vi­la pra­vi rat: u ze­mlji kao i u Si­ri­ji i Ira­ku gde PKK na­vod­no ima svo­je ba­ze. Tur­ski rat­ni avi­o­ni če­sto bom­bar­du­ju nji­ho­ve po­lo­ža­je u su­sed­nim ze­mlja­ma. U Si­ri­ji je u to­ku i ve­li­ka ope­ra­ci­ja „Ma­sli­no­va gran­či­ca” ka­ko bi se oči­sti­lo po­gra­nič­no pod­ruč­je Si­ri­je od te­ro­ri­sta.

Su­đe­nje De­mir­ta­šu iza­zva­lo je pa­žnju u ze­mlji i ino­stran­stvu. Ne­mač­kom am­ba­sa­do­ru u Tur­skoj Mar­ti­nu Edel­ma­nu i još ne­ko­li­ci­ni di­plo­ma­ta dru­gih ze­ma­lja po­li­ci­ja bez ob­ja­šnje­nja ni­je do­zvo­li­la da u An­ka­ri pra­te po­če­tak su­đe­nja li­de­ru kurd­ske par­ti­je.

Tur­ska se na­šla na uda­ru kri­ti­ka Bri­se­la i me­đu­na­rod­nih or­ga­ni­za­ci­ja ko­je se bo­re za ljud­ska pra­va i slo­bo­de zbog ma­sov­nih pro­go­na gra­đa­na i uvo­đe­nja van­red­nog sta­nja ko­je je na sna­zi vi­še od go­di­nu i po da­na. Pod sum­njom da su sa­ra­đi­va­li sa ima­mom Gu­le­nom to­kom pu­ča, u pri­tvo­ru se na­šlo 50.000 gra­đa­na, dok je pre­ko 150.000 iz­gu­bi­lo po­sao u dr­žav­nim slu­žba­ma, me­di­ji­ma, ško­la­ma i uni­ver­zi­te­ti­ma i dru­gim usta­no­va­ma.

Komentari4
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Marija
Ujedinjene nacije treba da zaustaveErdogana koji se nemilosrdno obracunava sa kurdima.Oni su na udaru i u Turskoj i u Siriji.
Milan Vukicevic
To se moglo i očekivati jer predsednik Tajip Erdogan je počeo masovne progone gradjana posle pokušaja vojnog udara sredinom 2016. godine. Kurdi su se našli na udaru ne samo u Turskoj nego i u susednim zemljama pre svega u Siriji gde je sada u toku velika kopnena operacija u kojoj je dosad poginulo više od hiljadu gradjana što osudjuju mnoge zemlje u svetu.
Čaba Alibunarević
Kada je sredinom 2016. godine pokušan vojni udar u Turskoj  vlada je počela masovna hapšenja kako bi se obračunala sa  pučistima i onima koji se bore za veća ljudska prava i slobode. Pored pristalica imama Fetulaha Gulena, koji je bio glavni zaverenik, na udaru su se našli i Kurdi  ne samo  u Turskoj nego i oni koji žive  u Siriji i Iraku. Te operacije se izvode pod objašnjenjem da su oni teroristi, da žele da ugroze teritorijalni integritet Turske i Sirije. Zato su se i našli u zatvoru funkcioneri prokurdske Narodne demokratske partije koji su se legalno izborili za treće mesto u parlamentu i na taj način odvukli jedan broj glasača vladajuće stranke.
Бранислав Станојловић
Зашто "Кисинџер"? Да ли је и он Чивутин?

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.