Suđenje „kurdskom Kisindžeru” u Turskoj
U Ankari je počelo suđenje lideru prokurdske Narodne demokratske partije (HDP) Selahatinu Demirtašu koji bi mogao da bude osuđen na 142 godine zatvora ukoliko delioci pravde prihvate navode optužnice. On je osumnjičen za više teških krivičnih dela, koja se u suštini svode na to da je podržavao „kurdske teroriste” i da je na taj način podrivao temelje ustavnog sistema zemlje.
Taj okretni 45-godišnji političar – koga zbog toga nazivaju „kurdski Kisindžer” – uspeo je da mimo svih procena na izborima 2015. godine prvi put uvede svoju stranku u parlament, pošto je osvojio 12 odsto glasova, odnosno 59 poslaničkih fotelja. To je poremetilo kalkulacije vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP) koja je očekivala da će obezbediti dvotrećinsku većinu u medžlisu i da će posle toga moći sama po svom nahođenju da menja ustav i da radi što joj se ćefne.
„Ovo je suđenje sa političkim motivima i pozivam sudije da me puste na slobodu”, izjavio je Demirtaš na početku procesa koji se održava u Sindžanu, delu Ankare gde se nalazi i veoma čuvani zatvor. U njegovoj stranci ističu da je u Turskoj u toku „civilni udar” vladajuće partije koja se na taj način obračunava sa političkim rivalima uoči lokalnih, opštih i predsedničkih izbora koji se po novom ustavu održavaju iduće godine.
Tužilaštvo je pokrenulo postupak protiv Demirtaša pod optužbom da u je svojim govorima na partijskim skupovima podržavao i propagirao kurdski terorizam. U pritvoru je od novembra 2016. godine. Kada mu se saberu svi u optužnici nabrojani gresi i predložene kazne trebalo bi dva prosečna ljudska veka da ostane iza rešetaka – 142 godine. Pored njega na udaru se našla i kopredsednica stranke Figen Juksekdag kojoj tužilaštvo preti sa 85 godina robije. Pod sličnim optužbama istražni postupak je pokrenut i protiv deset poslanika te stranke, koja je navodno produžena ruka zabranjene Radničke partije Kurdistana (PKK). Njima je po kratkom postupku odlukom vladajuće većine ukinut poslanički imunitet.
To je bio samo početak. Posle pokušaja vojnog udara sredinom 2016. godine, za koji je osumnjičen imam Fetulah Gulen koji poslednjih godina živi u Americi, u pritvoru se našlo oko pet hiljada pristalica prokurdskog HDP-a. U jugoistočnoj Anadoliji, gde pretežno žive pripadnici tog drevnog naroda, pritvoreno je više od 20 gradonačelnika koji su osumnjičeni da su navodno državnim parama finansirali pripadnike PKK koji se u Turskoj bore za veća prava svog naroda. U povremenim oružanim sukobima, koji traju skoro četiri decenije, dosad je u Turskoj stradalo više od 40.000 ljudi: vojnika i policajaca, kurdskih gerilaca a najviše nedužnih civila.
Posle pokušaja vojnog udara u noći između 15. i 16. jula 2016. godine vlada je, pored „gulenista”, i Kurdima objavila pravi rat: u zemlji kao i u Siriji i Iraku gde PKK navodno ima svoje baze. Turski ratni avioni često bombarduju njihove položaje u susednim zemljama. U Siriji je u toku i velika operacija „Maslinova grančica” kako bi se očistilo pogranično područje Sirije od terorista.
Suđenje Demirtašu izazvalo je pažnju u zemlji i inostranstvu. Nemačkom ambasadoru u Turskoj Martinu Edelmanu i još nekolicini diplomata drugih zemalja policija bez objašnjenja nije dozvolila da u Ankari prate početak suđenja lideru kurdske partije.
Turska se našla na udaru kritika Brisela i međunarodnih organizacija koje se bore za ljudska prava i slobode zbog masovnih progona građana i uvođenja vanrednog stanja koje je na snazi više od godinu i po dana. Pod sumnjom da su sarađivali sa imamom Gulenom tokom puča, u pritvoru se našlo 50.000 građana, dok je preko 150.000 izgubilo posao u državnim službama, medijima, školama i univerzitetima i drugim ustanovama.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


