Vitlište umesto Jovanovca, ali kad
Kragujevac – Za pola veka koliko postoji, na deponiji u Jovanovcu odloženo je gotovo tri miliona kubnih metara otpada. Nije odlagan samo komunalni, već i industrijski otpad, za šta ova deponija nije bila predviđena kada je počela sa radom šezdesetih godina prošlog veka. Njeni kapaciteti su odavno preopterećeni i trebalo je još pre deset godina da bude sanirana i rekultivisana. Tim pre što se nalazi na svega četiri kilometra od centra Kragujevca. Do zatvaranja deponije u Jovanovcu, međutim, nije došlo, jer grad nije imao gde drugde da odlaže otpad.
Zato je aktuelna gradska vlast izvadila „iz naftalina” projekat deponije u Vitlištu, star četvrt veka, i pokrenula inicijativu za izradu plana detaljne regulacije ovog poteza koji se nalazi na tromeđi sela Maršić, Korman i Gornje Komarice. Pitanje je samo ko će i kako finansirati izgradnju deponije u Vitlištu. Gradski budžet je tanak, a formiranje jedne moderne regionalne deponije, sa reciklažnim centrom i čitavom infrastrukturom, prema prvim procenama, koštalo bi oko 30 miliona evra.
O tome kako će se inicijativa Gradskog veća, pokrenuta 13. februara, dalje razvijati, pokušali smo da saznamo od nadležnih u lokalnoj samoupravi, ali nam je iz informativne službe poručeno da ova tema „treba da sačeka” dok se o tome ne izjasni gradska skupština.
No, čak i da Skupština grada brzo aminuje inicijativu gradske vlade, na izgradnju deponije u Vitlištu čekalo bi se sigurno nekoliko godina.
Zbog nespremnosti nekoliko prethodnih političkih garnitura na vlasti da se uhvate ukoštac sa verovatno najvećim problemom u gradu, Kragujevac je ušao u cajtnot, zbog čega bi, u skladu sa evropskim pravilima o tretmanu otpadu, mogao da plaća i penale. Dakle, ili će se brzo krenuti u izgradnju nove deponije u Vitlištu, ili će kragujevački otpad morati da počne da se odlaže na nekoj od susednih deponija koje su strane kompanije već formirale u obližnjem Lapovu, odnosno u nešto udaljenijoj Jagodini.
Ali i takvo rešenje bi stvorilo finansijske probleme gradu, jer bi transport otpada na deponije koje nisu u vlasništvu ovdašnje lokalne samouprave sasvim sigurno povećao cenu sakupljanja smeća koja je i sada previsoka za mnoge Kragujevčane. O tome svedoči dug građana prema „Čistoći”, koji je već godinama oko 200 miliona dinara.
Inače, prednosti deponije „Vitlište” u odnosu na deponiju „Jovanovac” su višestruke.
Prvo, lokacija koju su svojevremeno odredili stručnjaci nekadašnje Direkcije za urbanizam udaljena je devet kilometara od centra grada, a zadovoljava i sve druge klimatske i geografske uslove koji određuju mesto izgradnje jedne moderne deponije, zaključno sa takozvanim vizuelnim barijerama prema naseljenim mestima u okolini.
Takođe, okvirna površina parcela u Vitlištu je nekoliko puta veća od one u Jovanovcu. Reč je o 110 hektara, dok se deponija „Jovanovac” prostire na 15 hektara.
I otpadne vode veliki problem
Postrojenje kragujevačkog preduzeća „Vodovod i kanalizacija” za preradu otpadnih voda u Cvetojevcu, uskoro će morati da bude usklađeno sa evropskim standardima. Zbog toga je lokalna vlast sa konzorcijumom „Bruks Hanas i partneri” potpisala memorandum o izradi studije tretmana otpadnih voda. Projekat koji podržava naše Ministarstvo zaštite životne sredine će finansirati Švedska.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


