Pet milijardi ljudi ne priznaje Kosovo
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić kaže da najvažniji razlog našeg učešća u dijalogu u Briselu jeste očuvanje mira i stabilnosti u celoj zemlji i stvaranje uslova za opstanak i prosperitet srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, između ostalog, i kroz formiranje Zajednice srpskih opština. U razgovoru za „Politiku” Đurić pita: „O čemu smo ove nedelje u tehničkim razgovorima mogli da se dogovaramo ako druga strana kasni 1.800 dana sa sprovođenjem onoga što je za nas ključno, a onda ne želi čak ni da razgovara na tu temu.”
„Samo usvajanjem statuta ZSO Priština bi pokazala da je spremna da se dalje razgovara, i to statuta koji bi potpuno bio u skladu sa onim što je dogovoreno u Briselu, a bez obaziranja na političke odluke prištinskih sudova i slične interne akte kojima se zapravo samo obesmišljava ono što je dogovoreno i ruši kredibilitet dijaloga”, kaže Đurić.
Kako je Priština prokomentarisala što ste tražili da se raspravi o neprimenjivanju ZSO u delo?
Ležernost sa kojom predstavnici Prištine dolaze u Brisel, ne nalazeći za shodno čak ni da smisle neki izgovor za nesprovođenje dogovora o Zajednici srpskih opština, ne govori toliko o njihovoj smelosti, koliko o namerama sponzora takozvane kosovske nezavisnosti. Mnogo je puta rečeno, ali evo još jednom da objasnim: mi ne pregovaramo samo sa Prištinom već sa čitavim jednim blokom moćnih i uticajnih zemalja koje su arhitekte onoga što se u poslednje dve decenije događa na Kosovu i Metohiji. I kategorički ne prihvatamo da u tim razgovorima Srbija bude jedini gubitnik ili krivac. Pravo, pravda i volja većine građana Srbije, računajući i pokrajinu KiM su na našoj strani. Kao i mnoge zemlje u svetu, koje štiteći pozicije Srbije štite osnove međunarodnog poretka. Podsetio bih da više od pet milijardi ljudi živi u zemljama koje nisu priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova i da je pred UN to protektorat pod suverenitetom pravne naslednice SRJ – Republike Srbije.
Koliko taj dijalog ima koristi kada Priština dosad nije sprovela nijednu svoju međunarodnu obavezu?
Priština jeste sprovela neke od obaveza proistekle iz briselskog dijaloga, uglavnom minorne, ali nije sprovela baš one koje joj nisu ni od kakve koristi. Zajednica srpskih opština im je trn u oku i odugovlačenje u njenom formiranju je zapravo pokazatelj da arhitekte samoproglašenog Kosova žele društvo u kojem vlada potpuna albanska supremacija i u kojem nema mesta za Srbe i druge nealbance. Dijalog, međutim, ima smisla dok god je sredstvo smirivanja tenzija na terenu. Čak i da se u proteklih nekoliko godina nismo ništa dogovorili, vredelo bi insistirati na dijalogu jer je njegova najdirektnija posledica mir i nešto bolji uslovi za život Srba na Kosovu i Metohiji.
Albanska strana na Kosovu i Metohiji vrbuje Srbe ne samo u enklavama, već i na severu pokrajine da se uključe u vojsku Kosova. Kakav je vaš stav o tome?
Ne dao Bog da se ikada više ponovi situacija iz Prvog svetskog rata da Srbin nišani u Srbina. Ulazak Srba u nekakve nelegalne oružane snage samoproglašenog Kosova za posledicu bi, bojim se, imao upravo takvu situaciju. Pozivam mlade Srbe na Kosovu i Metohiji da ne ulaze u takvu avanturu, šta god da im nude oni čiji je cilj ništa drugo do militarizacija najdirektnije usmerena protiv srpskog naroda.
Prilikom poslednje posete KiM predsednik Vučić je najavio da će komisija utvrditi ko dobija dve plate na KiM. Da li je utvrđeno koliko je takvih ljudi i šta ćete uraditi sa onima koji dobijaju više od jedne plate?
To je teško utvrditi za kratko vreme, jer jedini lak način da to doznamo jeste da nam Priština da evidenciju Srba na njenom platnom spisku, što u ovom trenutku nije realno očekivati. Mi, naravno, nemamo ništa protiv da Srbi na Kosovu i Metohiji više zarađuju, naprotiv, želimo da naši sunarodnici u pokrajini imaju što bolji standard. Međutim, važno je napraviti najpravičniju moguću raspodelu raznih oblika davanja države u pokrajini, kako neki koji imaju više nego dovoljno ne bi dobili još na račun nekih koji nemaju ništa ili imaju nedovoljno.
Kako komentarišete neplaćanje struje građana u severnom delu KiM i kako ćete reagovati na pritisak Evrope da se to reši?
Mi smo ponudili konstruktivna rešenja za krizu u energetskom sektoru. Činjenica je da je zbog krađe struje od strane prištinskih vlasti čak i u Zapadnoj Evropi i Briselu došlo do kašnjenja digitalnih satova za šest minuta. Ponudili smo konstruktivno rešenje kako da se reši problem tarifiranja i da se privremeno, do početka sprovođenja dogovora o energetici, to reši, ali oni o tome nisu želeli da razgovaraju. Želeli su da razgovaraju samo o tome kako da Priština dobije nezavisnu kontrolnu oblast. Tako se naprosto ne pregovara.
Komadanje Srbije na „evropskom putu”
Marko Đurić se osvrnuo na godišnjicu NATO agresije kojom je nasiljem velikih sila tog vremena započet proces otimanja KiM od Srbije.
– Lagali su strani licemeri da je pitanje KiM pitanje demokratije i ljudskih prava, samo da bi 2008. godine podržali komadanje naše zemlje, u vremenu kada na KiM nijedan od demokratskih standarda vezanih za Srbe nije bio ispunjen. I u trenutku kada je Srbija već i po njihovim standardima uveliko bila demokratska zemlja, na putu za EU i u ugovornim odnosima sa njom, članica OEBS, Saveta Evrope i čak bez održanog referenduma u Srbiji ili makar na KiM...
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


