Četvrtak, 02.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Bogorodica Širšaja nebes obasjava Crkvu Svetog Marka

Jedinstveni mozaik u bojama zlata, purpura i vizantijsko plavog nalazi se 20 metara iznad zemlje. – Postoji mišljenje da je ovo najveća kompozicija u mozaiku na svetu u oltarskoj apsidi – prostire se na 130 kvadrata
Bogorodica Širšaja nebes obasjava Crkvu Svetog Marka
У сваки квадратни метар уграђено је између 10.000 и 15.000 комадића стакла, а материјал се увози из Венеције (Фото Жељко Јовановић)

Od pogleda na nju zastaje dah. Izgleda kao da sa nebesa širi blagost i dobrotu. Raskriljenih ruku, satkana od komadića venecijanskog stakla u bojama zlata, purpura i vizantijsko plavog, Bogorodica Širšaja nebes pleni i obasjava sve koji uđu u Crkvu Svetog apostola i evangeliste Marka na Tašmajdanu. Reč je o jedinstvenom mozaiku izvedenom u oltarskoj apsidi 20 metara iznad zemlje.

– Postavljanje mozaika Bogorodice Širšaje počelo je u avgustu prošle godine, a završeno u oktobru. Radio ih je atelje Đura Radlovića. Reč je o kompoziciji na 130 kvadrata, a lik Bogorodice obuhvata oko 80. Mislimo da je ovo najveća kompozicija u mozaiku na svetu u oltarskoj apsidi. Po mišljenu mnogih, spada u red najlepših Bogorodica u tehnici mozaika. Bogorodica Širšaja nebes znači šira od nebesa i to zbog toga što se neprestano moli za ljudski rod – kaže protojerej stavrofor Trajan Kojić, starešina Crkve Svetog Marka.

Celokupan posao od pripremnih radova, odnosno nacrta, pa do realizacije – postavljanja u oltar trajao je oko godinu i po dana.

Ploče sa imenima darodavaca uz stepenište ka kripti
Prilikom radova na Crkvi Svetog Marka iz ulaza u hram sklonjene su ploče sa imenima darodavaca i dobrotvora koji su učestvovali u njenoj izgradnji. To je urađeno, kako kaže Trajan Kojić, zbog radova u hramu.
– Morali smo da obijamo stari malter i pripremimo zidove za freske. Zbog toga su ploče uklonjene, ali nisu bačene, kako se priča. Postavljene su uz stepenište kojim se silazi ka obnovljenoj i uređenoj kripti gde su grobna mesta kralja Aleksandra Obrenovića i kraljice Drage i nadgrobna ploča ktitora stare palilulske Crkve Svetog Marka Lazara Panče. U ovoj kripti održano je do sada više od 400 predavanja naših uglednih akademika, profesora, episkopa, mnogo koncerata i izložbi. Zbog toga smo smatrali da je ovo pravo mesto gde te ploče treba da stoje. Naše darodavce ne zaboravljamo nikad. Svake nedelje posle Vaskrsa držimo im parastos i molimo se za njihove duše – ističe Kojić.

– Mozaik je jedna od najstarijih, ali i najsporijih slikarskih tehnika jer potrebno je vreme da se uradi. Primera radi, mozaik na podu u Crkvi Svetog Marka u Veneciji rađen je 400 godina. On je i jedna od najskupljih tehnika. I izrada ovog našeg mozaika tajala je oko 18 meseci – objašnjava Đuro Radlović, akademski umetnik i profesor mozaika.

On ističe da ovaj suptilan i zahtevan posao ne može da uradi jedan čovek.

– Samo dobar tim darovitih ljudi može da realizuje ovakav projekat, a naš tim čini 12 vrsnih umetnika – kaže Radlović.

Cela kompozicija se prvo složi u ateljeu, a zatim se podeli u delove površine 70 puta 70 koji se numerišu, prenesu u crkvu i onda jedan po jedan podižu ka oltaru. Na osnovu tih brojeva mozaik se sastavlja u oltarskoj apsidi i to dok se stoji na skelama. Posao jeste komplikovan i dosta dugo traje. U svaki kvadratni metar ugrađeno je između 10.000 i 15.000 komadića stakla. Materijal se uvozi iz Venecije, koja je čuvena po muranskom, pečenom staklu čija se proizvodnja i danas čuva kao tajna.

– Izrada ove slikarske tehnike nije nimalo lak posao – bole ruke, noge, ramena, jer se nekada nad mozaikom radi i po 12, 13 sati. Ogroman je to rad. Bogorodica Širšaja u Crkvi Svetog Marka najveća je kompozicija koju sam uradio u svom životu – ističe Radlović.

Bogorodica Širšaja u oltaru neće biti usamljena.

– Cela oltarska apsida biće u mozaiku, reč je o ukupno oko 300 kvadrata. Kraj Bogorodice biće prikazano pričešće apostola i kolonada liturgičara u donjem delu apside. To bi trebalo da se završi za godinu, dve. U planu je i da ove godine počnemo sa oslikavanjem cele crkve i to posebnom aseko tehnikom na suvom malteru. Prvo se oslika platno, a onda specijalnim tehnikama lepi za taj suvi malter – kaže starešina crkve Trajan Kojić.

U centralnoj kupoli nalaziće se Hristos Pantokrator (Svedržitelj), a oko njega proroci i jevanđelisti Marko, Mateja, Luka i Jovan.

Komentari9
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Dragan Jaćimović
Prosto neverovatno koliko mi darovitih ljudi imamo, a koliko nas je politika zatrovala i unazadila...
Milica
Tacno, i zato mi nije jasno zasto nam ruski vajar treba da radi Stefana Nemanju, pored onoliko nasih...
Божидар Продановић
Колико би радних места могло да се отвори за новац којим је плаћена израда овог мозајика?
Одговор
Ни једно! Онај ко је дао прилог за мозаик не би дао ни један динар цркви да за те исте паре запошљава и плаћа додатне свештенике, монахе или помоћно особље.
Ljiljana
Država je ta koja treba da brine o otvaranju radnih mesta borbom protiv korupcije, na primer. Pored duhovne vrednosti, mozaici (bez "j") će, verujte, biti finansijski isplativi: biće vrlo zanimljivi brojnim turistima. Kao i hram Svetog Save, koji i turisti rado posećuju.
Prikaži još odgovora
SLOBODAN MIKAVICA
Raduju me konstrukcije i uljepsavanje srpskih hramova zanjih godina zato sto je Srbija napravila propust citavih 50 godinai mnogi Srbi su se udaljili od njihove vere koja je spasila srpski narod tokom duge turske kolonizacije.
Milutin
Ikone i mozaici mogli bi biti divni, ali ovo sto se crta i stavlja sada kod nas je prenapumpano delo nadahnutih zanatlija. Steta je sto se novac ne ulozi u bolju izradu, ozivljavanje lokalnih formi, izuzetna resenja i na cast nalogodavaca i u slavu naslikanih.
Милош Лазић
Мислим да је средином тридесетих година прошлог века направљен договор Епархије Београдско-карловачке и Академије ликовних уметности да студенти осликавају унутрашњост храма, што су они и чинили чак и неколико година по ослобођењу. Од договора се одустало ваероватно из идеолошких разлога, али не видим разлог да се та сарадња не обнови?

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.