Godinu i po bez prvog policajca Srbije
Uprava kriminalističke policije (UKP) MUP-a Srbije, koja se bori protiv dilera, mafijaša, „škaljaraca” i ostalih organizovanih kriminalnih grupa, već godinu i po dana – nema načelnika. Ova pozicija u policiji se u operativnom radu smatra najvažnijom. S ove funkcije koordiniraju se pripadnici kriminalističke policije u celoj Srbiji i zato se u žargonu šef UKP-a naziva – prvim policajcem Srbije. Ministar unutrašnjih poslova je politička figura, ali od profesionalaca direktor policije i načelnik UKP-a su najviši po hijerarhiji u službi.
Takođe, UKP i njegova Služba za borbu protiv organizovanog kriminala (SBPOK) koriste i razvijene metode za prisluškivanje i prikupljanje podataka, pa se spekuliše da postoje i politički razlozi zašto se ovo imenovanje odlaže jer čovek na toj poziciji raspolaže svim tim informacijama.
U poslednjih pet godina, prema raspoloživim podacima, u Srbiji se dogodilo više od sto profesionalnih ubistava, a mnoge od ovih likvidacija nisu rešene. U istom periodu UKP je tri godine bio u v. d. stanju – bez načelnika. Profesionalac na čelu UKP-a bi trebalo da oformi svoj tim operativaca i da krene u jaču borbu protiv kriminalnih klanova. Država i policija su to obećanje dale i zvanično krajem 2016, kada je u Beogradu ubijen osuđivani vođa navijača Aleksandar Stanković poznat kao Sale Mutavi.
Prema Zakonu o policiji, Vladimir Rebić je taj koji treba da predloži novog načelnika, a s tim treba da se saglasi ministar Nebojša Stefanović, čiji će potpis ozvaničiti novog šefa UKP-a. Poslednja najava ministra bila je da će šefa za ovo mesto naći do kraja 2017, ali to nije ispunjeno.
Mnogi policajci smatraju da u MUP-u ima mnogo časnih ljudi s iskustvom koji bi mogli da vode kriminalističku policiju. Međutim, zvaničnog rešenja još nema. Od kada je u decembru 2016. Srđan Paskvali otišao u penziju ovim mestom na dnevnom nivou rukovodi Vladimir Rebić, direktor policije. Ali podsetimo da je Rebić za direktora došao iz saobraćajne policije. Ovakvo stanje u MUP-u već postaje simptomatično, s obzirom na to da je mesto načelnika elitne policijske uprave takođe bilo upražnjeno (tada je v. d. bio Milorad Veljović) godinu i po dana nakon smene Rodoljuba Milovića u junu 2014. U policiji su tada 17 meseci tražili adekvatno rešenje da bi na kraju izbor pao na Paskvalija, koji je, čini se, bio samo – prelazno rešenje. On je bio pred penzijom i skoro je nezapaženo vodio UKP oko godinu dana.
Saša Đorđević, istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku koji na dnevnom nivou prati rad policije, smatra da to što već drugi put MUP nema načelnika kriminalističke policije i tu dužnost obavlja direktor policije stvara konkretne probleme u upravljanju i nije dobro rešenje na duži rok.
„Pored toga, nije ni poznato da li je raspisan konkurs za ovo najvažnije policijsko mesto iako je pravni okvir za sprovođenje konkursa skoro zaokružen”, navodi Saša Đorđević.
I advokat Božo Prelević, koji je bio i ministar policije u prelaznoj vladi 2000. godine, smatra da je veoma loše to što UKP nema načelnika. On kaže da u policiji ima dobrih kadrova i profesionalaca, ali dodaje da se to s namerom radi, jer kada nema načelnika nema ko ni da odgovara za određene stvari i niko nije kriv. Veljko Mijailović, predsednik Policijskog sindikata Srbije, sarkastično kaže da nam šef UKP-a i ne treba, jer „sudeći po izjavama ministra policije, u Srbiji je pad kriminala i nema klanova”.
I direktor i v. d.
Nakon odlaska u penziju načelnika Uprave kriminalističke policije Srđana Paskvalija za vršioca dužnosti načelnika postavljen je direktor policije Vladimir Rebić koji trenutno rukovodi radom UKP-a, kažu za „Politiku” u policiji.
„Ostvareni rezultati UKP-a u 2017. godini jasno pokazuju ogromno zalaganje njenih pripadnika i požrtvovani rad na smanjenju kriminala u Srbiji. Prošle godine izvršen je najmanji broj krivičnih dela u poslednjih 20 godina, tačnije bilo je oko 13.000 krivičnih dela manje u odnosu na prosek u poslednje dve decenije”, kažu za naš list u MUP-u.
Dodaju da je policija tokom prošle godine zaplenila 4,1 tonu narkotika što je daleko najbolji rezultat u poslednjih deset godina.
„Takođe, prošle godine u našoj zemlji bilo je 76 krivičnih dela ubistava, što je daleko najmanji broj u poslednjih skoro 30 godina. Poređenja radi, broj ovih krivičnih dela u Srbiji se od 2000. do 2012. godine kretao između 120 i 215, pa je tako recimo 2000. godine bilo 212 dela, sledeće godine 215, a 2009. su zabeležena 142 krivična dela ubistva”, zaključuju u MUP-u.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


