Nedelja, 28.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Harač na futoški kupus

Velike površine njiva proglašene su za građevinsko zemljište, pa vlasnicima kupusišta preti čak sto puta veći porez
Harač na futoški kupus
Купусиште у околини Футога (Фото: С. Ковачевић)

Novi Sad – Na čuveni futoški kupus je lane udarila suša, a sada zelenim glavicama preti porez čak sto puta veći. Velike površine poljoprivrednog zemljišta u Futogu postale su, po novim planskim dokumentima izgradnje, građevinsko zemljište, pa ih gradska vlast sad meri kao više vredne. Za paore, njive su ipak samo njive i uzgajivači autohtone sorte kupusa, brenda novosadske poljoprivrede, ostali su u šoku kada su im stigla obaveštenja o porezu na imovinu za ovu godinu.

Okupljaju se oko peticije koju će uputiti gradskom veću Novog Sada, a poljoprivrednik i član upravnog odbora udruženja „Futoški kupus” Miroljub Janković kaže za „Politiku” da je potpisuju građani u naselju Futog, ali i u Begeču i Kaću koje muče slični problemi.

Od gradskog veća traže da promeni svoju odluku koja predstavlja osnovicu za obračun poreza na imovinu. Reč je o rešenju kojim se za 2018. godinu utvrđuje, po zonama grada, prosečna cena kvadratnog metra nepokretnosti. Po tom aktu, Futog je u trećoj zoni, gde sada kvadrat građevinskog zemljišta staje 5.072 dinara, a poljoprivrednog 41 dinar.

„Hektar obične njive procenili su na oko 500.000 evra pa kad primenite stopu od 0,3 dobijate porez oko 150.000 dinara. Niko od potpisnika inicijative ne može da plati ovu sumu jer je to za nas preveliko poresko opterećenje”, objašnjava Janković, napominjući da je dosad porez tog hektara bio oko 1.500 dinara.

On kaže da nova rešenja još nisu stigla i porez nije počeo da se naplaćuje, ali da su građani dobili obaveštenje da podnesu zahtev za poresku prijavu.

„Reč je o oko 1.000 hektara u futoškom ataru, 250-300 hektara u Begeču, ali ima ih i u Budisavi, Kaću”, napominje poljoprivrednik.

Prema njegovim rečima, u institucijama postoji „neslaganje” i „totalna zabuna” jer u katastru nepokretnosti piše „njiva te i te klase”, a Poreska uprava će računati kao građevinsko zemljište. „Nekima je savetovano da se izjasne da će to građevinsko zemljište biti korišćeno i dalje u poljoprivredne svrhe”, dodaje.

Vlasnicima zemljišta stigla su ovih dana i rešenja o naknadi za odvodnjavanje, za celu prošlu godinu i deo ove. Treba platiti, da Vojvodina ne bi ponovo bila močvara, kako to objašnjava JVP „Vode Vojvodine” u rešenjima koja šalje građanima. Ali prošla godina je bila izrazito sušna, pa Janković kaže: „Svake godine nešto, neki novi namet – samo nam se život otežava.”

Sem statusne promene zemljišta koja se desila donošenjem planskih dokumenata za Futog nije se dogodila nijedna druga okolnost koja bi uticala na povećanje tržišne vrednosti zemljišta, odnosno uticala na razvrstavanje predmetnog zemljišta u građevinsko, za oporezivanje po ceni kvadrata od 5.072 dinara, navodi se u tekstu peticije kojom se traži oporezivanje po ceni za njive, od 41 dinar.

Član gradskog veća za privredu Milorad Radojević, u čijoj nadležnosti je i poljoprivreda, rekao nam je da ne može da komentariše dok celo veće ne zauzme stav, a nadležna za finansije grada Aleksandra Radenković nalazi se na godišnjem odmoru. Pisani odgovor iz pres-službe na to da li gradsko veće namerava, i na koji način, da postupi oko problema poljoprivrednika iz Futoga, čekamo.

Komentari10
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Kostadin
To je zato što se zemljište vodi kao poljoprivredno a na njemu su izgrađene ogromne kuće. Ništa nije legalizovano a naseljenost je ogromna. Kupus se sadi na okućnici i služi samo kao ukras. Seljaci su uništili poljoprivrednu proizvodnju i bave se samo proizvodnjom za sopstvene i porodične potrebe a zauzimaju ogromne poljoprivredne površine. Jedino se na ovaj način može zaustaviti divlja gradnja na poljoprivrednim površinama.
Aleksandar Mihailović
Ovo je genocid nad srpskom ekonomijom i njenim građanima. Samo u Srbiji i apsolutno nigde više na svetu, ni u 77 najbližih galaksija, nema ovako nečeg, da se u sklopu "ekonomskih" reformi prodaju izvorišta vode, banje i oranice strancima, da oni koji nisu prodali dobijaju 100x veće poreske namete, te da se obradivo zemljište pretvara u građevinsko, umesto obrnuto. U takvoj genocidnoj "ekonomiji" cveta uvoz, posebno GMO, a država se prodaje za provizije. Na drugoj strani protestuju malinari, na trećoj penzioneri, na četvrtoj ulovljeni u bankarskodržavne kreditoklopke, na petoj žrtve pljačkaških privatizacija, na šestoj sindikati Vojske i Policije, na sedmoj taksisti, na osmoj i ostalim prosvetari, zdravstveni radnici,...a ja mislio da su samo 4 strane sveta, dok nam istovremeno sa svih ekrana odjekuju bajke o nikada "boljoj situaciji", "reformama", "zadivljenosti Zapada", tačno, ali našim amaterizmom i glupošću, alavošću i bahatošću. Izgleda da smo pred eksplozijom socijalne bombe.
Леон Давидович
То су мере само да се узме што више новца и нанесе штета пољопривредним произвођачима. Важна је намена земље, то јест зашто се користи, а не зашто је бирократија прогласила. Ако се неко бави пољопривредном производњом земља му може дати приходе који одговарају квалитету те земље и разним другим условима, а неће се разликовати приход по томе да ли је неко прогласио за грађевинско или пољопривредно земљиште. Ако пак земљиште претвори у грађевинско или прода као грађевинско зато треба да плати одговарајућу накнаду. Дакле бирократе ништа дтуго не занима сем како да узму новац од оних који још раде и производе. Добар потстицај развоју пољопривреде?
Milan
Zivim u Kanadi I samo da prenesem kako stvari stoje u provinciji u kojoj zivim (Britanska Kolumbija). Sve poljoprivredno zemljiste je zasticeno zakonom i deo je takozvanog Agricultural Land Reserve. Postoji drzavna institucija koja vodi racuna o ovom zemljistu i niko ne moze da promeni namenu ovog zemljista na bilo koju drugu namenu bez dozvole drzave. Ovde opstine ne mogu samostalno promeniti status poljoprivrednom zemljistu i njegovu osnovnu funkciju promeniti u gradevinsko zemljiste. Kriterijumi za promenu namene su tako strogi da je prakticno nemoguce promeniti namenu zemljista. Kako se meni cini, u Srbiji svaka opstina moze da menja namenu zemljista kako hoce sto je izvanredan teren za kojekakve manipulacije. Ovde toga nema i Srbiji je potreban jasan zakon o zastiti poljoprivrednog zemljista. Bez zakona koji ce precizno odrediti na koji nacin i koji su uslovi za promenu namene ne pise nam se dobro.
nada bunčić
U Subotici je isto tako, lokalna vlast zemljište koje je u katastru proglasi građevinskim i poveća porez na imovinu, i tu ne pomažu žalbe. Sve to rade zato da strancima besplatno i obezbeđujući lompletnu infrastrukturu daju zemljište, da "grade" hale (pre bi se reklo da samo montiraju limene neuslovne kaveze za radnike).

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.