Saudijke za volanom
Ono što je do pre neku godinu bilo nezamislivo, dospelo je na naslovne strane saudijskih listova: Esra Albuti, direktorka jedne multinacionalne kompanije iz Rijada, fotografisana je sa vozačkom dozvolom u rukama.
Otvarajući novu budućnost, prvih deset saudijskih žena steklo je pravo da sedne za volan, još 2.000 dobiće dozvole naredne nedelje pre nego što 24. juna ultrakonzervativna arabijska kraljevina i zvanično prestane da bude jedina zemlja sveta u kojoj je ženama zabranjeno da upravljaju automobilom.
Odluka je deo „Vizije 2030”, paketa reformi ambicioznog prestolonaslednika, princa Muhameda bin Salmana, koji defakto upravlja zemljom. Reforme imaju za cilj da smanje zavisnost nacionalne ekonomije od nafte, ali i da liberalizuju svakodnevni život koji je pod teškom senkom rigidnih pravila šerijata, islamskog zakonodavstva.
Islamska čistoća počela je da dobija na snazi posle napada na džamiju u Meki 1979, islamske revolucije u Iranu i sovjetske invazije Avganistana iste godine. Radikalizacija je dovela do zabrane bioskopa ili emitovanja pesama legendarne egipatske pevačice Um Kalsum. Ženski voditelji uklonjeni su sa dečjih te-ve kanala.
Sunitski establišment upravljao je po tradicionalističkim kanonima vehabitskog učenja islama i određivao pravce nacionalne politike, ekonomije i javnog života. Dugo odlagani planovi da se kraljevina uvede u savremeno doba počeli su da se ostvaruju obazrivo. Saudijska Arabija polako je počela da se polarizuje. S jedne strane su mladi koji čine većinu od gotovo 34 miliona stanovnika, posebno oni koji su studirali po inostranstvu, kao i srednja klasa. Na univerzitetima diplomira veći broj devojaka nego mladića, mnoge su se zaposlile na mestima koja su bila rezervisana samo za muškarce.
S druge strane su sunitski tradicionalisti, trgovci i imami, koji su koliko 2015. jednog palestinskog pesnika optužili za promociju ateizma i osudili na smrt vešanjem (kazna mu je posle reagovanja iz sveta smanjena na osam godina zatvora i 800 udaraca bičem).
Onda je za prestolonaslednika imenovan 32-godišnji Salman. Pod njegovim uticajem je septembra 2017. kraljevskim dekretom najavljeno ukidanje zabrane vožnje ženama. Ipak, vest o izdavanju prvih deset dozvola i otvaranju auto-škola za žene na pet saudijskih univerziteta mnoge je iznenadila.
Dok se princ predstavlja kao borac za jednakost žena, krajem maja uhapšeno je pet aktivistkinja koje se bore za istu stvar. Među njima je i žena koja se 2014. dovezla kolima iz susednih Ujedinjenih Arapskih Emirata do saudijske granice. Provela je u zatvoru 73 dana, a sada je zajedno sa ostalima optužena za „podrivanje bezbednosti i stabilnosti kraljevine”. Princ disciplinuje aktiviste ljudskih prava šaljući im poruku: jedini autoritet za promene je u rukama prestolonaslednika. Mnogi Saudijci aplaudiraju liberalizaciji, ali kritičari tvrde da su promene propraćene zavođenjem snažne autoritarne vlasti koja dodatno ograničava tradicionalno slabašne slobode.
Uspostavljajući vlast kakvu nije imao nijedan saudijski kralj, princ je prošle godine pohapsio veliki broj imama, biznismena, čak i sopstvene kraljevske rođake. Zatvorio ih je u luksuznom hotelu u Rijadu i optužio za korupciju, a mnogi su kasnije do slobode došli plaćajući „otkupnine” vredne i po stotine miliona dolara.
U zemlji u kojoj su mnogi sumnjičavi prema svemu što nije islam, vlasti su naglo
postale patroni umetnosti. Formirana je Generalna uprava za zabavu, koja uz ulaganja od 64 milijarde dolara tokom naredne decenije reguliše ovu industriju.
Ove godine predviđeno je 18.000 različitih, dosad nezamislivih manifestacija. Iako i dalje uz razdvojenost muškaraca i žena, otvoreni su prvi bioskopi u Rijadu i Džedi. Gradi se opera. Održavaju se filmske i pozorišne predstave, džez koncerti, dečji cirkusi.
Koliko ljudi će se odazvati imajući u vidu velike segmente konzervativnog društva koje svaku liberalizaciju doživljava kao zaveru? Posebna verska policija koja brine o javnom moralu i dalje je moćna. Državne škole drže se kurikuluma zasnovanih na učenju vehabizma ili sličnih doktrina.
Ipak, omogućavanje ženama da sednu za volan je najveći korak jer je upravo to bio simbol duboke konzervativnosti. Ukidanje zabrane je istorijski korak u zemlji u kojoj su žene decenijama bile sasvim isključene iz javnog života i upućene da se bave samo određenim profesijama, najčešće u zdravstvu i obrazovanju.
Žene više ne moraju da dobiju dozvolu muškaraca za započinjanje biznisa, a ukidanje zabrane vožnje omogućiti im veću mobilnost na tržištu rada. Ipak, mnogi smatraju da će promene biti samo kozmetičke dok se ne ukine stari sistem po kome žene moraju da dobiju dozvolu muškarca – oca ili brata – da se udaju ili dozvolu supruga, nekada i sina, da putuju.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


