Utorak, 30.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

U slavu komandanta Če Gevare

U slavu komandanta Če Gevare
Оркестар „Салса и пунто” (Фотографије И. Милутиновић)

Povodom obeležavanja rođendana Če Gevare, koji bi napunio 90 godina, prijatelji Kube organizovali su program „Sećanje na Če Gevaru” u Centru za kulturu „Vlada Divljan”. Obraćajući se mnogobrojnoj publici, ambasador Kube u Srbiji Gustavo Trista del Todo rekao je da je priča o herojskom gerilcu dobro poznata celom svetu, ali da postoje dva posebna aspekta na koja se treba osvrnuti: njegovo poreklo i odnos sa vrhovnim komandantom Fidelom Kastrom.

Ambasador je podsetio da Če potiče iz porodice visokog staleža i na period njegovog detinjstva i rane mladosti koju je proveo u Alta Grasiji, mestu udaljenom oko 40 kilometara od Kordobe, drugog po veličini argentinskog grada u centralnom delu zemlje, što znači da je upoznao realnost okruženja daleko od glavnog grada. Ambasador je napomenuo i da je Če od malih nogu patio od bronhitisa i da su se napadi astme ponavljali celog života. To je doprinelo da postane izuzetan čitalac i ljubitelj šaha, uspostavljajući disciplinu i samokontrolu.

– Uprkos bolesti ipak je više voleo da se bavi napornim sportovima, to je odgovaralo njegovoj snažnoj i buntovnoj prirodi. Če je upoznao i identifikovao se sa društvenim problemima svog vremena. Tako je 1950. godine proputovao 12 provincija na severu Argentine, a godinu kasnije počinje i svoj prvi obilazak motociklom po Latinskoj Americi u društvu prijatelja Alberta Granade obogaćujući svoje poznavanje kulture, posećujući ruševine prekolumbovskih civilizacija, biblioteka i muzeja.

Putešestvije završava u Veneculi i zapisuje: „Ovo lutanje bez cilja našom velikom Amerikom promenilo me je više nego što sam mislio” – ispričao je publici ambasador Kube.

On je u podsećanju na Čea dodao i da je ovaj revolucionar završio medicinu i odmah posle studija krenuo na svoje drugo putovanje po Latinskoj Americi.

Tada je stigao u Gvatemalu, gde prisustvuje svrgavanju Hakoba Arbensa i povezuje se sa kubanskim revolucionarima, a jedan od njih ga predstavlja Raulu Kastru, koji mu je omogućio da se upozna sa Fidelom u Meksiku. Od tog trenutka počinje i njihovo prijateljstvo koje će prekinuti Čeova smrt u Boliviji.

– Od početka je Fidel video u njemu osobu izuzetne kulture, jednu od najoštroumnijih ličnosti, jednog od ljudi najšireg duha, jednog od najrevolucionarnijih ličnosti – rekao je ambasador.

Prema njegovim rečima, herojski gerilac odlikovao se apsolutnim moralnim integritetom, imao je čvrste principe, a kao revolucionar je bio okrenut ka budućnosti, pre svega krasile su ga ljudske vrednosti koje propovedaju odricanje i samopožrtvovanje.

– Fidel je naglašavao da je rođen hiljadama kilometara daleko od naše otadžbine, ali da je, kada se sastao sa grupom Kubanaca, postao uveren u taj cilj i od tog trenutka pokazao potpunu nesebičnost i velikodušnost – istakao je Gustavo Trista del Todo. On je u kazao i da je Če u potpunosti opravdao Fidelovo poverenje.

O značaju lika i dela Če Gevare govorila je i ambasadorka Bolivarske Republike Venecuele dr Dia Nader de El Andari. Ona je kazala da je pismo o ovom revolucionaru koje joj je kao omladinki dao jedan student potpuno promenilo njen život.

– Sadržaj tog pisma se utkao u moje biće. Velika je čast biti komunista i boriti se za građenje boljeg društva – poručila je ambasadorka.

U muzičko-poetskom programu koji je vodila Kristina Lozo, dramska umetnica učestvovali su Ivana Žigon, prvakinja Drame Narodnog pozorišta, Tatjana Olujić, profesor violine na FMU, Darinka Paunović, pijanistkinja, Alejandro Pulido Pantović, recitator i orkestar „Salsa i punto”.

Priređena je i izložba slika posvećena Če Gevari, čiji je autor Ljubinka Šiba Fimić. Postavku je otvorio ambasador Kube, uz podsećanje da je po preuzimanju diplomatske dužnosti pre sedam meseci prvo zapazio delo ove umetnice koja je ovekovečila Če Gevaru.

Među mnogobrojnim zvanicama bili su predstavnici diplomatskog kora Fadilj Eminović, član Gradskog veća, predstavnici opštine Palilula koji su bili domaćini događaja i druge ličnosti iz javnog i kulturnog života zemlje.

 

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Nebojša Joveljić
Svaka čast ambasadorki Bolivarske Republike Venecuele na njenoj izjavi "Velika je čast biti komunista i boriti se za gradjenje boljeg društva". Šteta što i mi nemamo makar jednog ambasadora koji bi tako mislio i govorio. U demokratskom društvu ni to ne bi trebalo biti nemoguće. Nažalost, kod nas se i oni brojni ambasadori iz vremena SFRJ, svi odreda bivši komunisti, sa vrlo rijetkim izuzecima stide i ustručavaju da i pred najboljim prijateljima tako nešto kažu. A šta misle o svojim sadašnjim kolegama, kojima je danas čast ne biti komunista i njihovom modelu "boljeg društva", to samo oni znaju....

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.