Subota, 18.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

RS između Benona i Stejt departmenta

Nakon posete Željke Cvijanović Vašingtonu nije još izvesno preko kojih krugova se može pristupiti Donaldu Trampu i kako poboljšati odnose s Belom kućom
RS između Benona i Stejt departmenta
Премијерка Српске у Националном прес-центру у Вашингтону (Фото: Влада РС)

Od našeg stalnog dopisnika

Banjaluka – O poseti Vašingtonu, gde je premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović boravila povodom obeležavanja stogodišnjice podizanja srpske zastave na Beloj kući, i susretima koje je imala s tamošnjim političarima, mišljenja su podeljena. Koliki mogu biti dometi te posete, i koliko nastojanja za boljim odnosima sa timom Donalda Trampa nadilazi „nesporazume” koje je vlast u Banjaluci imala sa bivšom administracijom SAD, koja je predsednika RS stavila na crnu listu te zemlje jer „nije poštovao Dejtonski sporazum”?

Mnogo bolje odnose Srpske sa novom administracijom u Vašingtonu sluti američki stručnjak za Balkan Stiven Mejer, koji je banjalučkim medijima izneo procenu  da će „republikanci biti otvoreniji za razgovor sa srpskim liderima”. Utemeljenje za tu pretpostavku nalazi u dva razloga: „Prvo, Srbima je bilo teško da prihvate činjenicu da je Hilari Klinton bila državni sekretar u vreme administracije Baraka Obame zbog bombardovanja tokom administracije Bila Klintona devedesetih. Drugo, određeni ljudi u administraciji Donalda Trampa i republikanci u Kongresu imaju razumevanja za Srbe”.

 

Uprkos, kako navodi, površnosti tih odnosa, Srbi će imati bolji pristup Vašingtonu, ali Mejer kaže da Srpska ne treba da očekuje previše u smislu materijalne dobiti:

„Vašington neće biti baš susretljiv što se tiče novca ili priznavanja napora Srpske i pružanja podrške njenim političkim aspiracijama. Malo je verovatno da će Trampova administracija podržati bilo kakve mere RS u cilju formalnog odvajanja od BiH”.

Cvijanovićeva se u Vašingtonu sastala sa ljudima bliskim Trampu, između ostalih i sa Stivom Benonom, Trampovim strategom izborne kampanje. U intervjuu koji je dao za Radio-televiziju RS Benon je ispričao da se zalaže za jačanje desničarskih pokreta u Evropi i najavio da planira da napravi fondaciju sa sedištem u Briselu koja će pomagati desno usmerenim snagama na sledećim izborima za Evropski parlament 2019. godine. Namera je da to, kaže, bude protivteža „lošim namerama” Džordža Sorosa, koji „milijardama menja izgled Evrope” i finansira nevladine organizacije povezane s levičarskim medijima kako bi bili opozicija nacionalnim strankama. Benon procenjuje da je Evropa veoma važna za Trampa i da bi Balkan, gde „neku vrstu saveza formiraju Kina, Turska i Iran”, u novom geostrateškom okruženju mogao dobiti mnogo važnije mesto na svetskoj sceni.

Dometima Cvijanovićeve posete bavi se i Radio slobodna Evropa, koji u tekstu „Banjaluka traži podršku u Trampovom okruženju” navodi da je reč o nastavku politike sastanaka s desno usmerenim političarima koju zastupa i Dodik, te da se poseta premijerke RS Vašingtonu oprečno tumačila u domaćim medijima, od hvaljenja do skepse.

Analitičari koje je kontaktirao RSE naveli su, između ostalog, da deo javnosti podržava ovakav izbor sagovornika, uz procenu da izbor sagovornika „koji nisu deo američke spoljne politike” ne može da doprinese poboljšanju odnosa zbog nemogućnosti pristupa zvaničnika iz RS Stejt departmentu. I Cvijanovićeva je izjavila da je „nemoguće naći adekvatan kontakt  u Stejt departmentu”, rekavši da se stoga traže kontakti u Beloj kući.

„Jedan od razloga su stereotipi i matrica koja je nastala. Oni smatraju da im nije korisno da pričaju s nama, pa onda i mi smatramo da nije korisno da i mi razgovaramo s njima jer oni od nas traže određene ustupke i da slepo slušamo sve što kaže Sarajevo”, kazala je Cvijanovićeva navodeći da je „RS spremna za novu fazu američko-srpskih odnosa”.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.