Evropa na udaru toplotnog talasa
Evropa je ponovo na udaru tropskog talasa, koji je ovog puta zahvatio jugozapad kontinenta. Tokom vikenda nije oboren temperaturni rekord Starog kontinenta od 48 stepeni Celzijusa, koliko je zabeleženo u Atini 1977, ali je Portugalija bila blizu, sa skoro 47 stepeni. Temperature su malo pale, mada je u većem delu zemlje i dalje vrelo, preneo je Rojters.
Požar besni u brdima iznad obale Algarvea, regije popularne među turistima zbog toplih izvora. Jedan od najpoznatijih hotela „Kaldas de Mončike” bio je primoran da evakuiše sve goste. Menadžer nije mogao da kaže kada će ga ponovo otvoriti, a zatvoren je još jedan veliki hotel u ovoj regiji.
U Algarveu je više od hiljadu vatrogasaca gasilo požar koji je buktao tokom prethodne noći. Oko 25 ljudi je primljeno u bolnice zbog lakših opekotina i udisanja dima, a jedna osoba zadobila je ozbiljnije opekotine, preneo je Rojters.
Posle relativno hladnog leta u odnosu na ostatak Evrope, na Iberijskom poluostrvu su temperature prošle sedmice počele da rastu, da bi minulog vikenda dostigle rekorde. U Lisabonu su u subotu izmerena 44 stepena, čime je oboren temperaturni rekord star 37 godina.
Prema podacima portugalske meteorološke službe, na trećini mernih stanica u zemlji u subotu je probijen temperaturni rekord. Najviša temperatura izmerena u subotu u Portugaliji je 46,8 stepeni, u Alvegi, u centralnom delu zemlje, 120 kilometara od Lisabona.
Ekstremne temperature doneo je talas vrelog vazduha iz Sahare, zbog kojeg je u nedelju nebo iznad Portugalije na pojedinim mestima bilo narandžasto. Posebno je čudna boja bila iznad Amaraleje, gde je 2003. sa 47,1 stepen oboren toplotni rekord za tu zemlju, a više od 2.000 ljudi je umrlo od direktnih posledica toplote. Prošle godine u šumskim letnjim požarima u Portugaliji je stradalo 114 osoba.
Služba civilne zaštite slala je ovih dana građanima SMS poruke na portugalskom i engleskom sa savetima o merama opreza. Zvanični rezultati o posledicama ovog vrelog leta biće, kako prenosi „Gardijan”, objavljeni tek krajem godine.
U Španiji je istorijski rekord zabeležen jula prošle godine u Kordobi – 46,9 stepeni. Prošle sedmice temperature su bile oko 44. Tri muškarca su preminula od toplotnog udara.
Britanija se za vikend malo ohladila od julskih žega, izuzimajući London, gde je sa 32 stepena bilo toplije nego na Maldivima.
Nemačka je krajem jula bila na udaru tropskog talasa, a temperatura u nekim mestima danima je bila viša od 37 stepeni. Zbog zagrevanja vode u rekama došlo je do pomora ribe.
Da bi se sprečila slična katastrofa, u Francuskoj su od četvrtka privremeno isključena četiri reaktora u tri nuklearne elektrane koje se nalaze u blizini reka Rajne i Rone. Odluka je doneta da bi se izbeglo preterano zagrevanje vode, jer nuklearke za hlađenje reaktora koriste vodu iz reka, nakon čega je vraćaju nazad.
Tokom vikenda je saopšteno da je Švedska usled toplote „izgubila” svoj najviši vrh. Glečer na švedskoj planini Kebnekaise toliko se otopio na letnjim temperaturama da je izgubio četiri metra snega i titulu najvišeg u zemlji. U Švedskoj su u julu zabeležene rekordno visoke temperature, kao i šumski požari čak i u arktičkom krugu.
Na 35 stepeni Nemci mogu da odu s posla
U Fridbergu u Nemačkoj, gde temperatura, kao i drugim delovima zemlje, danima nije padala ispod 37 stepeni, jedan supermarket je uveo u ponudu dvominutni boravak u hladnjači magacina za tri evra. Ali kako da se rashlade u radno vreme i da li postoji neki propis koji ih štiti od rada u ovim nemogućim uslovima, pitali su se Nemci. Prema pisanju „Bilda”, Zakon o radu kaže da je poslodavac dužan da osigura da temperatura vazduha u prostoriji ne prelazi 30 stepeni. Ako temperatura u kancelariji, uprkos preuzetim merama, prelazi 35 Celzijusovih stepeni, zaposleni može da napusti radno mesto, pošto je prethodno obavestio poslodavca.
Moguće poskupljenje hrane
Dugotrajna suša uništila je žitna polja širom severa Evrope, zbog čega je procena ovogodišnjeg roda Evropske unije, zbirno najvećeg svetskog uzgajivača pšenice, smanjena na najmanju količinu za poslednjih šest godina.
Britanski farmeri najavljuju da će cene hrane sigurno biti više, jer se povrće na ovim temperaturama „skuva” u baštama pre nego što stignu da ga uberu.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


