Nedelja, 28.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Novi trendovi onlajn prevara

Kriminalne grupe se sve više okreću ka internetu kako bi olakšale svoj „posao” i povećale zaradu u što kraćem roku. Krivična dela koja čine nisu nova – to su često krađe, prevare, ilegalna kockanja, prodaja lažnih lekova, ali na nov način, razvijen u skladu sa mogućnostima koje pruža internet
Novi trendovi onlajn prevara
Добитни тикет који су преваранти слали потенцијалним жртвама (Фотографије Лична архива)

Šest godina bilo je potrebno timu u kojem su zajednički radili nemačko i litvansko tužilaštvo da raskrinkaju mrežu internet prevaranata koji su pričinili štetu od čak 18 miliona evra. Konačno, 15 osumnjičenih za ukupno 35.000 „onlajn” prevara privedeni su pravdi.

Operaciju su vodili nemačko tužilaštvo u Drezdenu, Saksonska državna kancelarija za krivične istrage, Litvanska policija i Litvansko tužilaštvo, uz pomoć Evropola i Evrodžasta. Tokom istrage, Odeljenje za organizovani kriminal zajedno sa Centrom za kompjuterski kriminal sastao se u Hagu kako bi formirao zajednički istražni tim. Upravo taj tim uspeo je ovog leta da otkrije da je središte ove kriminalne mreže na Kipru, gde je uhvaćen vođa klana. Međutim, pretresi su obavljeni u 31 objektu širom Evrope, gde je ova grupa godinama uspešno zarađivala ogroman novac kroz kompjuterske prevare.

Pored Kipra, pretreseni su objekti u Estoniji, Finskoj, Nemačkoj, Letoniji, Litvaniji, Švajcarskoj, Ukrajini i Velikoj Britaniji. Četiri osobe pritvorene su u Letoniji i Finskoj, dve u Velikoj Britaniji i po jedna u Estoniji, Litvaniji, Švajcarskoj i Ukrajini. Tokom istrage, četiri osobe su uhapšene i u Nemačkoj.

Legitimacija službenice trebalo je da otkloni svaku sumnju

Ova grupa je, kako se sumnja, od 2012. godine preko interneta naručivala proizvode visokog kvaliteta od različitih firmi koristeći za to kreditne kartice sa lažnim podacima. Za primaoce te robe birani su ljudi iz Nemačke, od kojih je zatim traženo da pristigle pakete pošalju na nove adrese, uglavnom u istočnoj Evropi. Ove šeme su često prikazivane kao sasvim zakonite mogućnosti za zapošljavanje i primaocima je nuđena provizija za tu uslugu. Korišćeni su kao posrednici i odigrali su ključnu ulogu u kompjuterskoj prevari pri plaćanju, jer su članovi kriminalne mreže dobijali ukradenu robu ili novac bez otkrivanja identiteta.

Svi počinioci su koristili šifrovana imena i kodiran pristup mreži. Isplate su se obavljale uz pomoć kriptovaluta. Deo klana bio je zadužen za pružanje IT infrastrukture, izbor primalaca i pranje novca.

To je samo jedna od poslednjih velikih akcija kojom je zadat jači udarac kompjuterskom kriminalu. Ovaj vid nezakonite zarade veoma brzo se razvija, a sve više kriminalaca koristi brzinu, pogodnost i anonimnost interneta za različite vrste kriminalnih aktivnosti koje ne poznaju granice, fizičke ili virtuelne. Time uzrokuju ozbiljnu štetu i predstavljaju veliku pretnju žrtvama širom sveta. Novi trendovi se stalno pojavljuju, a štete koje na ovaj način trpi globalna ekonomija mere se milijardama evra.

Tako je nedavno Beograđanin I. S. dobio poruku preko vajbera da je na lutriji koju je organizovala firma „Comcast xfinity” osvojio 400.000 američkih dolara. Objašnjeno mu je da je reč o projektu čiji je cilj promivisanje mreža za komunikaciju i da su dobitnici izvučeni po sistemu slučajnog odabira broja telefona korisnika vajbera.

Uz srdačne čestitke i uveravanja da je sve regularno, „srećni dobitnik” je zamoljen da se javi mejlom službeniku izvesne banke na Tajlandu, jer je na njihov račun deponovan novac za nagradu. Pismo je potpisala „službenica” ove firme koja je u mejlu dostavila i svoju skeniranu legitimaciju, kao i ljubaznu poruku da će joj biti zadovoljstvo da odgovori na sva njegova pitanja.

Iako je bio siguran da je reč o prevari jer ni u kakvoj lutriji nije učestvovao, I. S. je poslao mejl „finansijskom menadžeru” koji se, kako je „Gugl” pretragom utvrdio, zove isto kao jedan ministar tamošnje vlade. Na isti način I. S. je otkrio da „Comcast xfinity” zaista postoji i da joj je sedište, prema lokaciji sa „Gugl” plana iz mejla, u Filadelfiji.

Ekspresno je usledio odgovor u kome mu i „menadžer” čestita na dobitku i traži da mu pošalje svoje lične podatke. U sledećem mejlu usledilo je ono što se obično dogodi na kraju svake prepiske sa onlajn prevarantima. Od I. S. je traženo da pošalje 395 dolara na izvesni račun, uz obećanje da je to jedini njegov trošak i objašnjenje da je potreban radi plaćanja nekakvih taksa koje nije moguće podmiriti novcem od nagrade. Da je, kao mnogi njegovi prethodnici širom sveta poslao novac, postao bi još jedna žrtva prevare, kakvih danas ima jako mnogo.

U prošlosti, sajber-kriminalom bavili su se uglavnom pojedinci ili male grupe, pokazuju podaci Interpola. Danas postoje veoma kompleksne mreže koje okupljaju ljude iz celog sveta čineći krivična dela neverovatnih razmera.

Kriminalne grupe se sve više okreću ka internetu kako bi olakšale svoj „posao” i povećale zaradu u što kraćem roku. Krivična dela koja čine nisu nova – to su često krađe, prevare, ilegalna kockanja, prodaja lažnih lekova, ali na nov način, razvijen u skladu sa mogućnostima koje pruža internet.

Ispostavilo se da je porast kompanije „Altkoins”, što je alternativa bitkoinu, nova pretnja na takozvanom darknetu, tajnoj mreži interneta, gde uobičajeni pretraživači nemaju pristup. U poslednjih nekoliko godina, Interpol beleži ogroman porast ovog virtuelnog fenomena i otkriva do sada neviđene tehnike anonimizacije, nedostatka alatki za praćenje i decentralizovane usluge slivanja novca.

Za oktobar je u Nemačkoj zakazan novi susret pripadnika međunarodne policije koja se bavi ovim problemom. Interpol nas uverava da ubrzano radi na otkrivanju razvijenijih forenzičkih sredstava koja bi se koristila u istragama ovakvih slučajeva, kao i na obuci istražitelja za borbu protiv modernih kriminalaca.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.