Ukrajinsko pitanje nadvija se i nad SPC
Stvarna pretnja nadvila se nad jedinstvo celokupnog pravoslavnog sveta, a odnosi dve izuzetno uticajne patrijaršije, Vaseljenske i Moskovske, dospeli su u ćorsokak. Ovako Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve opisuje trenutnu situaciju posle odluke Vaseljenske patrijaršije da načini još jedan korak ka davanju autokefalnosti nepriznatoj crkvi u Ukrajini slanjem dvojice svojih episkopa u ovu zemlju.
„Došlo je do značajne povrede crkvenih kanona, koji zabranjuju da se episkopi jedne pravoslavne pomesne crkve mešaju u unutrašnje uređenje i život druge pravoslavne pomesne crkve”, podseća se u saopštenju ruskog sinoda.
Nesumnjivo je da se „ukrajinsko pitanje” tiče celog pravoslavnog sveta, ali se s posebnom pažnjom prati u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. O tome svedoči i nedavno pismo patrijarha srpskog Irineja carigradskom patrijarhu Vartolomeju, čije je delove objavila grčka agencija Romfea.
Prema tim navodima, srpski patrijarh izrazio je bojazan za jedinstvo pravoslavne crkve i uporedio situaciju u Ukrajini, gde, osim kanonske crkve koja je pod okriljem Moskovske patrijaršije, deluje i nekanonska crkva, sa onom u Makedoniji i Crnoj Gori, na čijim je teritorijama kanonski prisutna Srpska pravoslavna crkva.
Sagovornici „Politike” iz srpske crkve u Crnoj Gori i Makedoniji ističu da bi davanje autokefalnosti crkvama u ove dve zemlje mimo SPC bilo opasan kanonski presedan. Iako se, sudeći po saopštenju ruskog sinoda, tako nešto upravo dešava u Ukrajini, naši sagovornici veruju da to neće biti slučaj sa crkvom u Crnoj Gori i Makedoniji. Naime, u razgovoru za „Politiku”, i arhiepiskop Jovan (Vraniškovski), koji je na čelu Ohridske arhiepiskopije SPC, i protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, koordinator Pravnog saveta Mitropolije crnogorsko-primorske, pozivaju se na neke ranije odluke Vaseljenske patrijaršije, vezane neposredno za Crnu Goru i Makedoniju, koje daju za pravo srpskoj crkvi.
– U slučaju Makedonije, Vaseljenska patrijaršija ustupila je jurisdikciju na teritorijama gde se sad nalazi Ohridska arhiepiskopija Srpskoj pravoslavnoj crkvi tomosom koji je izdat 1922. godine. Ne može neko sada to da oduzima, jer bi to stvorilo mnogo velikih problema, a bilo bi i neprincipijelno – kaže arhiepiskop Jovan.
On ističe i da postoji kanon koji predviđa da, ako jedno stanje u Crkvi potraje duže od 30 godina, onda se ono ne menja, osim ako se dve crkve – ona koja bi to stanje da menja i ona pod čijom se jurisdikcijom nalazi – ne saglase o tome.
– To je odgovor i na ukrajinsko i na makedonsko pitanje. U Ukrajini to stanje traje duže od tri veka, u Makedoniji više decenija i toliko vremena su one jursdikciono područje ruske, odnosno srpske crkve. Mislim da je ovo što se dešava u Ukrajini samo pokušaj i nadam se da neće doći i do davanja autokefalnosti crkvi u Ukrajini, jer bi to ozbiljno poremetilo odnose u čitavom pravoslavlju – ističe arhiepiskop Jovan.
Protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić bez dileme odgovara na pitanje da li bi eventualno davanje autokefalnosti kanonski nepriznatoj ukrajinskoj crkvi od strane Vaseljenske patrijaršije moglo dovesti do sličnog priznavanja takozvane Crnogorske pravoslavne crkve.
– Ni u kojem slučaju pitanje autokefalnosti u Crnoj Gori niti može niti sme da dođe na dnevni red, niti ima bilo kakvog kanonskog osnova za tako nešto. Oči i uši takozvanih crnogorskih autokefalista ovih dana uprti su u Carigrad, istu onu crkvenu instituciju koja je njihovog „lidera” Miraša Dedeića pre dvadesetak godina lišila čina, anatemisala i isključila iz Crkve. Sudeći po brojnim napisima u nekim ovdašnjim medijima, oni se nadaju nekakvom kanonskom priznanju takozvane Crnogorske pravoslavne crkve kao jedne policijske tvorevine iz Cetinja. Ali, slučaj takozvane crnogorske crkve drastično je drugačiji u odnosu na crkveno pitanje u Makedoniji i Ukrajini. Nekadašnja jerarhija u Makedoniji i Ukrajini bila je do jednog momenta kanonska, dok nije pala u raskol. A u Crnoj Gori takva jerarhija nikad nije ni postojala. To su samoproglašeni sveštenici i za pravoslavnu crkvu nepostojeći. Miraš Dedeić je bio sveštenik koji je isključen iz crkve i raščinjen pre bilo kakve priče o „crnogorskoj crkvi” – kaže Džomić.
On navodi da postoji, doduše, jedna sličnost između Crne Gore, Makedonije i Ukrajine i crkvenog pitanja vezanog za ove zemlje.
– Ona se ogleda u uticaju zemaljskih ideoloških grupacija koje žele da zarad svojih ideološko-partijskih i plemenskih interesa kreiraju crkveno uređenje prema svojim političkim, ideološkim potrebama i za svrhu nacionalnog inženjeringa – ističe protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve izneo je jasan stav o pitanju ukrajinske crkve za vreme posete Moskovskoj patrijaršiji krajem maja.
– Srpska pravoslavna crkva potpuno podržava jedinstvo i celovitost Ruske pravoslavne crkve i odlučno osuđuje postupke unijata i raskolnika… Svako ko pomaže ukrajinskim raskolnicima neprijatelj je ne samo ruskoj Crkvi i ruskom svetu, nego i svim pravoslavnim slovenskim narodima i svemu pravoslavnom svetu – rekao je patrijarh Irinej tada u Moskvi. O navodima da bi vaseljenski patrijarh mogao dati autokefalnost Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi svojevremeno je u intervjuu za „Politiku” govorio i vladika bački Irinej.
– Da, ne daj Bože, i postoji sklonost Svesvetog patrijarha Vartolomeja ka nekakvom jednostranom i samovlasnom presuđivanju u slučaju skopskog i ukrajinskog raskola, ona bi bila izraz velike zablude, velika duhovna greška i, sa stanovišta ustrojstva pravoslavne crkve i kanonskog prava, potpuno ništava – izjavio je tada vladika Irinej.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


