Petak, 10.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Italijanski budžet preti Evropskoj uniji

Rim bira između ispunjenja predizbornih obećanja populista i lojalnosti fiskalnim zahtevima Brisela, zabrinutog zbog ogromnog duga Italije
Italijanski budžet preti Evropskoj uniji
(Фото Википедија)

Italija je kolevka sledeće velike finansijske krize u Evropi. Tom zloslutnom procenom svetske berze oborile su prekjuče – uoči sednice kabineta u Rimu povodom budžeta za 2019. godinu – vrednost evra, vodećih italijanskih banaka, kao i obveznica prve države Zapada na čijem je čelu vlada koalicije populista i otvorenih protivnika fiskalnog diktata Brisela.

Oštar berzanski manevar prema zajedničkoj valuti evrozone i italijanskom bankarstvu izazvan je nedoumicom oko daljeg fiskalnog kursa Italije, zemlje sa spoljnim javnim dugom od preko 2.000 milijardi dolara.

Naime: da li će vlada Đuzepa Kontea iduće godine budžet usmeriti ka ispunjenju predizbornih obećanja vladajuće koalicije Pet zvezda i desničarske Lige, ili će se usredsrediti na disciplinovano snižavanje deficita, inače drugog najvećeg u evrozoni posle Grčke? Da ostvare brojna obećanja biračima – o uspostavljanju osnovnog dohotka za siromašne i nezaposlene (780 evra), snižavanju starosne granice za penziju, jedinstvene poreske stope – vladi u Rimu neophodno je oko 100 milijardi evra, izračunala je agencija Blumberg. Američka investiciona banka Goldman Saks procenjuje da bi italijanski budžetski deficit u 2019. godini porastao za 7,4 odsto ukoliko bi Rim odlučio da ostane dosledan onom što je obećao biračima na izborima.

Izlišno je reći da se Brisel ježi od pomisli da bi Rim, umesto da se posveti snižavanju javnog duga od 132 odsto BDP-a, mogao iduće godine da se posveti galantnom javnom trošenju.

Maoista u mladosti, a danas nestranački kadar, novi italijanski ministar ekonomije Đovani Trija (70) apelovao je u sredu da Rim mora investitorima poslati „signal” da će ostati dosledan u finansijskoj brizi oko svog već postojećeg duga.

„Moramo biti obzirni prema onima od kojih pozajmljujemo pare”, kazao je Trija, dan uoči sinošnje sednice Konteovog kabineta o profilu budžeta Italije za 2019.

U finišu priprema za tu sednicu, Konte se izjasnio za skok budžetskog deficita za dva do 2,4 odsto.

„Da! Ako će to usrećiti milione Italijana”, uskliknuo je Konte. Zamenik premijera i lider pokreta Pet zvezda Luiđi di Majo unapred je odbacio ideju da će briselski parametri igrati značajniju ulogu u oblikovanju sledećeg budžeta.

„Odnos sa Evropskom unijom me uopšte ne zanima. Ministar Trija obavezao se Evropskoj komisiji da će projekcija budžetskog deficita biti zacrtana na 1,6 odsto. Potrebna je veća fleksibilnost”, upozorio je Di Majo.

Italijanska budžetska licitacija prekjuče je bila u punom jeku.

Tim povodom, ministar ekonomije Trija više puta je menjao mišljenje.

Naime, Trija je u sredu predlagao plafon deficita od 1,6 odsto, da bi juče nakon nesvakidašnjeg pritiska zvaničnika Pet zvezda i Lige pristao na 1,9 odsto. Evropska crta je na tri odsto.

Što se vodećih članova italijanske vladajuće koalicije tiče, Đovani Trija bi lako mogao da bude pušten niz vodu.

„U toku je bitka između nas i Trije. Ako iskoči iz našeg projekta, zamenićemo ga”, zapretio je Rikardo Molinari, šef poslaničke grupe Lige, prenela je rimska „Republika”.

Da li Italija uopšte ima para za ispunjenje predizbornih obećanja Pet zvezda i Lige?

„Ako budžet ne bude dovoljno hrabar, onda Pet zvezda neće glasati za njega. Ozbiljan ministar bi našao način da obezbedi sredstva”, upozorio je Di Majo.

Ali, šta ako Ministarstvo finansija u Rimu kaže da ipak nema para za ispunjenje svih predizborna obećanja? Roko Kazalino, portparol premijera Kontea, tim povodom već ima plan.

„Ako na kraju kažu da nisu mogli da pronađu pare, onda ćemo celu 2019. provesti rasterujući ta g...a iz Ministarstva finansija. Megavendeta je spremna. Noževi su isukani”, objavio je Kazalino.

Predlog sledećeg budžeta Italija treba da dostavi Evropskoj komisiji do 15. oktobra. Italijanski parlament o Konteovom predlogu izjasniće se, prema najavama, 20. oktobra.

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Милча Петринсћи
Многи паметнњаковићи из табора евроамеричког башибозлука српског порекла, тврде како је италијански буџет већи од руског иако Русија има 150 милиона становника и огромна природна богатства, а Италија само пицу и мафиозе који налазе уточиште у Америци. Кад оно међутим, Италија има спољни јавни дуг од 2.000 милијарди долара, као и Немачка. Првак света у дуговима је Америка и њен дуг износи 20.000 милијарди долара. За евроамерички башибозлук српског порекла, то су и даље просперитетне земље, супер, хипер, гига, мега силе, поготово Америка...
marko
Italija u kandzama mmf-a kao i skoro svaka clanica.... smesno i tuzno.
nikola andric
Kao i svaki gradjanin koji namerava da potrosi vise nego zaradi ta namera vodi u zajmove. Razlika je da Italija mora de se obrati trzistu kapitala a gradjanin kod neke banke. Evropska briga se odnosi na visinu kamate koju Italija treba da plati. Pretpostavlja se takva kamata koju Italija ne moze da plati. Dakle ponavljanje grckog scenarija ali u mnogo vecem obimu.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.