Četvrtak, 23.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Počast srpskim ratnicima na dan kapitulacije Bugarske

Obeležavanje jednog veka od proboja Solunskog fronta nastavljeno je juče polaganjem venaca u memorijalnom kompleksu Polikastro i obilaskom kosturnice stradalih Srba u Udovu
Počast srpskim ratnicima na dan kapitulacije Bugarske
(Фото Н. Белић)

Od našeg specijalnog izveštača
Polikastro, Udovo – Iznad makedonskog sela Udovo i Vardara, na uzvišenju pokraj puta izdiže se kapela do koje se dolazi strmim stepenicama, ugrađenim u suvu i kamenitu zemlju. Na skromnim drvenim vratima malog zdanja, izgrađenog od morskog kamena, stoji natpis da je to spomen-kosturnica srpskih vojnika koje su Bugari ubili u napadu, na Veliki petak 1915. godine. Ovde je zvanično sahranjen 281 ratnik, ali su identifikovani ostaci samo dvadesetak njih. Pali su u odbrani državne granice kada su ih neprijateljski vojnici ubili na vrlo surov način, a njihove kosti danas su smeštene ispod kapele.

Na ovom mestu juče je, tačno na dan kada je Bugarska pre jednog veka kapitulirala u Velikom ratu, posle odlučujućeg napada Srba, nastavljeno obeležavanje godišnjice proboja Solunskog fronta. Kosturnicu u Udovu obišla je delegacija Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, predvođena državnim sekretarom Negovanom Stankovićem, kao i predstavnici Vojske Srbije.

Vojnici koji ovde počivaju stradali su u napadu u vreme dok je Bugarska u proleće 1915. još bila neutralna država, ali su iz ove zemlje preduzimane različite akcije i upadi, kao provokacije, a ova se smatra jednom od najkrvavijih. Gotovo tri hiljade Bugara, i to uz asistenciju austrougarskih i turskih oficira koji su tada već sarađivali s njima, krenulo je u akciju rušenja mostova na Vardaru i osvajanja mesta Valandovo. Njima se suprotstavilo manje od 500 naših graničara, od kojih je 281 pobijen u surovom napadu, do dolaska pojačanja srpske vojske. 

Inače, izgradnja kosturnice u Udovu započeta je 1931. na zahtev kralja Aleksandra Karađorđevića, a završena je 1936. godine. Memorijal su u Drugom svetskom ratu opljačkali Bugari prilikom okupacije i dugo je bio zapušten, da bi njegova obnova otpočela pre dve decenije.

Svečanost povodom veka od proboja Solunskog fronta juče je održana i u memorijalnom kompleksu Polikastro u Grčkoj. Vence su položile delegacije Srbije i savezničkih zemalja, kao i udruženja za negovanje boračkih tradicija. Intonirane su himne Srbije, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Grčke pokraj spomenika ratnicima koji su ovde pali u borbi protiv Centralnih sila, uz isticanje zastava država pobednica. U čast stradalih u proboju Solunskog fronta ispaljeni su plotuni za svaku od zemalja saveznica, a na početku ceremonije predstavnici Grčke pravoslavne crkve za njih su služili moleban. Venac je u ime Srbije položila delegacija Ministarstva za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja s Negovanom Stankovićem na čelu.

Pokraj spomenika u Polikastru, svečanost su upotpunili i kadeti Vojne akademije i studenti Kriminalističko-policijske akademije u Beogradu.

Nikola Pašić nad Polikastrom

Memorijal u Polikastru, na jednom od uzvišenja koje je na Solunskom frontu bilo uporište neprijatelja, sastoji se od spomenika s kosturnicom, koji ima petougaoni oblik, od kojeg svaka strana simboliše jednu zemlju saveznicu. Znamenje je visoko sedam metara. Izgrađen je 1975. godine, a svoju zemlju je za izgradnju kompleksa ustupio Hristos Karafodoros. Prethodno su veterani i poštovaoci tradicija Velikog rata iz država koje su ratovale protiv Centralnih sila 1972. osnovali Uniju zemalja saveznica za negovanje boračkih tradicija. Kasnije su u blizini spomenika postavljene i biste premijera Srbije, Francuske, Italije, Velike Britanije i Grčke, pa je ovde svoje obeležje dobio i Nikola Pašić.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Милош Мељанац
Солидан текст осим једе крупне примедбе. Аутор убиство 281 српског војника подводи под изразе "различите акције и упади, као провокације" чиме умањује тежину масовног стравичног злочина бугарских комита. У Лексикону страних речи и зраза Милана Вујаклије пише да реч провокација (лат provocation) значи:"изазивање, дражење, чикање, навођење на противзаконито дело или противзакониту радњу, изазивање на двобој". Проваљивање неколико хиљада окорелих терориста из Бугарске на територију суседне Србије у дубину од неколико десетина километара до Вардара и систематско убијање српских војника и српских учитеља нема додирних тачака са термином провокација.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.