Sreda, 01.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Strani igrači odlaze, „Telekom”se širi

Stručnjaci smatraju da je trebalo i ranije da odlučnije krenemo u pohod na tržište telekomunikacija u regionu jer je za tako nešto bilo prostora
Strani igrači odlaze, „Telekom”se širi
Фото А.Васиљевић

Na tr­ži­štu te­le­ko­mu­ni­ka­ci­ja u re­gi­o­nu uve­li­ko se me­ša­ju kar­te. Nor­ve­ški „Te­le­nor” oti­šao je iz re­gi­o­na, a na nje­go­vo me­sto do­šla je če­ška PPF gru­pa. Ame­rič­ki in­ve­sti­ci­o­ni fond KKR pro­dao je „Ju­naj­ted gru­pu” u okvi­ru ko­je po­slu­je ka­blov­ski ope­ra­ter SBB, a ku­pac je bri­tan­ski in­ve­sti­ci­o­ni fond „BC part­ners”. „Doj­če Te­le­kom” po­vla­či se iz re­gi­o­na i sa­da pro­da­je „Te­le­kom Al­ba­ni­ja” za ko­ji kon­ku­ri­še naš „Te­le­kom Sr­bi­ja”. 

Na­ci­o­nal­na te­le­ko­mu­ni­ka­ci­o­na kom­pa­ni­ja kre­nu­la je u ofan­zi­vu. Osim po­me­nu­te na­me­re o ši­re­nju na Al­ba­ni­ju naš „Te­le­kom” već po­ve­ća­va po­slo­va­nje u Re­pu­bli­ci Srp­skoj. Na­i­me, „Te­le­kom Srp­ske”, ko­ji je u vla­sni­štvu „Te­le­ko­ma Sr­bi­ja”, ku­pu­je ta­mo­šnja dva ka­blov­ska ope­ra­te­ra. Pro­šlog me­se­ca Ko­mi­si­ja za za­šti­tu kon­ku­ren­ci­je BiH da­la je ze­le­no sve­tlo za pre­u­zi­ma­nje ka­blov­skog ope­ra­te­ra „Tel­rad net Bi­je­lji­na”, a ovih da­na ob­ja­vlje­no je da je „Te­le­kom Srp­ske” ku­pio 100 od­sto ude­la u kom­pa­ni­ji „Blic­net Ba­nja Lu­ka”. Pro­da­vac je „Te­le­kom Slo­ve­ni­ja”. Upu­će­ni ka­žu da ši­re­njem bi­zni­sa na re­gi­on na­ci­o­nal­na kom­pa­ni­ja po­ve­ća­va svo­ju vred­nost što će joj po­mo­ći da iz­dr­ži kon­ku­ren­ci­ju. 

Mah­mud Bu­ša­tli­ja, kon­sul­tant za stra­na ula­ga­nja, ka­že da je za sva­ku po­hva­lu od­lu­ka da se „Te­le­kom” ši­ri na re­gi­on. 

– Za me­ne, kao pro­tiv­ni­ka pri­va­ti­za­ci­je ove kom­pa­ni­je, to je do­bra od­lu­ka. Ka­da se po­gle­da­ju pla­ni­ra­ni pe­to­go­di­šnji nov­ča­ni to­ko­vi vi­di se da kom­pa­ni­ja ima ka­pa­ci­tet da se za­du­ži, ali i da to la­ko vra­ti. To se vi­de­lo i po to­me što je i do sa­da zna­čaj­no in­ve­sti­ra­la. Pr­vo je 2007. go­di­ne ku­pi­la „Te­le­kom Srp­ske” za 646 mi­li­o­na evra, a 2012. go­di­ne ot­ku­pi­la je 20 od­sto grč­kih ak­ci­ja za 380 mi­li­o­na evra. Pre to­ga je ot­ku­pi­la 29 od­sto ita­li­jan­skog ude­la za 195 mi­li­o­na evra – ka­že Bu­ša­tli­ja. 

Za­mer­ka ovog struč­nja­ka je što oni sa ši­re­njem na re­gi­on ni­su kre­nu­li ra­ni­je. Pod­se­ća da je biv­ši me­nadž­ment, sa Bran­kom Ra­duj­kom na če­lu, imao ta­kve pla­no­ve, pa i za ku­po­vi­nu slo­ve­nač­kog „Te­le­ko­ma”, a da je sa­da­šnje ru­ko­vod­stvo du­go okle­va­lo. 

– Pu­no vre­me­na je iz­gu­blje­no. Bi­la je kri­za i mo­glo se ku­pi­ti i vi­še. Upra­vo „Doj­če Te­le­kom”, ko­ji je pri­su­tan svu­da u re­gi­o­nu, bio je u te­ško­ća­ma zbog ko­jih je mo­rao da pro­da mo­bil­nu te­le­fo­ni­ju u SAD, kao i svo­ju en­gle­sku fir­mu. U Al­ba­ni­ji sa­da pro­da­ju „Te­le­kom”, za ko­ji mi kon­ku­ri­še­mo, a pri­su­tan je i u Ru­mu­ni­ji, Bu­gar­skoj, Ma­đar­skoj. Mo­gli smo i ra­ni­je ne­što od nje­ga da ku­pi­mo – ka­že on. 

Po nje­go­vim re­či­ma i ku­po­vi­na ka­blov­skih ope­ra­te­ra deo je stra­te­gi­je ši­re­nja i po­ve­ća­va­nja mul­ti­me­di­jal­ne po­nu­de kli­jen­ti­ma. Zna­či, ko­ri­sni­ci­ma nu­de ne sa­mo fik­snu i mo­bil­nu te­le­fo­ni­ju, već i te­le­vi­zi­ju, kuć­ni in­ter­net.

– Tom pred­u­ze­ću ne­do­sta­je da­lja pro­fe­si­o­na­li­za­ci­ja me­nadž­men­ta, u smi­slu da za­ra­de me­na­dže­ra mo­ra­ju da bu­du ve­za­ne za pro­fit kom­pa­ni­je, jer je to na­čin da se is­klju­če uti­caj po­li­ti­ča­ra i ra­zna spon­zor­stva. Ka­da se od glav­nog me­na­dže­ra bu­de tra­ži­lo da fi­nan­si­ra ne­ki fud­bal­ski klub on će to da pla­ća de­lom iz sop­stve­ne za­ra­de pa će mo­ći da od­bi­je. To je bio pro­blem s fik­snom pla­tom Pe­te­ra Ka­ma­ra­ša u „Že­le­za­ri” – ka­že Bu­ša­tli­ja. 

Da li će srp­ski „Te­le­kom” us­pe­ti da se pro­ši­ri na Al­ba­ni­ju vi­de­će­mo. Iako je sa 60 mi­li­o­na evra dao naj­po­volj­ni­ju po­nu­du za ku­po­vi­nu „Te­le­ko­ma Al­ba­ni­ja”, „Te­le­kom Sr­bi­ja” ni­je do­bro­do­šao u Al­ba­ni­ju, pre­no­si pri­štin­ski list „Ko­ha di­to­re”. 

Po­zi­va­ju­ći se na zva­nič­ne iz­vo­re iz al­ban­ske vla­de, list na­vo­di da se vi­še pred­stav­ni­ka srp­ske kom­pa­ni­je sa­sta­lo sa pred­stav­ni­ci­ma Mi­ni­star­stva sa­o­bra­ća­ja i te­le­ko­mu­ni­ka­ci­ja u Ti­ra­ni. „To­kom ovog sa­stan­ka, pred­stav­ni­ci ‘Te­le­ko­ma Sr­bi­je’ po­sta­li su sve­sni sta­va al­ban­ske stra­ne da ni­su do­bro­do­šli da po­sta­nu deo tr­ži­šta mo­bil­nih te­le­fo­na, iako su in­ve­sti­ci­je Sr­bi­je va­žne za Al­ba­ni­ju”, ci­ti­ra list ne­i­me­no­va­nog zva­nič­ni­ka al­ban­ske vla­de. „‘Te­le­kom Sr­bi­ja’ u Al­ba­ni­ji ni­je do­bro­do­šao. Iako je od­lu­ka na sa­mim kom­pa­ni­ja­ma, uče­šće ‘Te­le­ko­ma Sr­bi­je’ na tr­ži­štu mo­bil­nih te­le­fo­na mo­že do­ne­ti re­ak­ci­je ko­je bi mo­gle ne­ga­tiv­no da uti­ču na sa­mu kom­pa­ni­ju. Sprem­ni smo i oče­ku­je­mo srp­ske in­ve­sti­ci­je u ze­mlji, ali za ovaj sek­tor pre­fe­ri­ra­mo in­ve­sti­to­ra sa dru­gim pro­fi­lom”, re­kao je li­stu, sa­go­vor­nik iz al­ban­skog Mi­ni­star­stva sa­o­bra­ća­ja. 

Mi­ni­star tr­go­vi­ne i te­le­ko­mu­ni­ka­ci­ja Sr­bi­je Ra­sim Lja­jić iz­ja­vio je pret­hod­nih da­na za Ra­dio slo­bod­na Evro­pa da po­nu­da „Te­le­ko­ma Sr­bi­ja” za ku­po­vi­nu „Te­le­ko­ma Al­ba­ni­ja” ne zna­či da je dr­ža­va od­u­sta­la od ide­je o pro­da­ji te kom­pa­ni­je, već da se na taj na­čin po­ve­ća­va nje­na vred­nost. Ina­če, već du­go se na­ga­đa da se raz­mi­šlja i pro­da­ji ma­njin­skog ude­la. 

– Bu­džet je u su­fi­ci­tu ta­ko da vla­da ni­je pri­ti­snu­ta fi­nan­sij­skim raz­lo­zi­ma i ne mo­ra da pro­da „Te­le­kom”. O pro­da­ji ma­njin­skog pa­ke­ta se stal­no pri­ča. Sma­tram da je to bo­lja op­ci­ja, jer na taj na­čin pa­re do­bi­ja di­rekt­no kom­pa­ni­ja i mo­že da ih ulo­ži u raz­voj. Pro­blem je ka­da dr­ža­va pro­da­je pa pa­re odu u bu­džet i po­tro­še se za sa­svim dru­ge na­me­ne. No­vi vla­snik mo­ra da in­ve­sti­ra što je do­dat­ni tro­šak pa za­to ta­kav kon­cept pro­da­je pro­pa­da – sma­tra Bu­ša­tli­ja.

 

Komentari9
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Postar
Velike telekomunikacione forme su u nezavidnom polozaju jer su prakticno svedene na obicne putare (pipe providers) dok kajmak ubiraju oni nude servise na tim putevima, kao sto su Google, Amazon, Apple itd. Nekada glavni izvor prihoda telefonija sada je uglavom besplatna (Viber, Skype, Whatsup itd). Profit je manji nego sto se ocekivalo i mora da se proda i smanje gubici.
мргуд
јесу у србији, али код куће и на неким трећим тржижтима нису, па се крпе продавањем где стигну.
Boban
А ове компаније што одлазе јел то они нешто знају што ми обични смртници не знамо? Посебно ми чудно за Теленур, успешно су пословали у Србији толике године.
Bojan
Predsednik AV je skorije kategorički izjavio da mu je žao što nije uspela prodaja Telekoma. Valjda nije bio rentabilan. Što bi se prodavalo nešto dobro i uspešno. Sada se Telekom širi. To košta. Odakle sada pare za to? Ah, pa da, od naroda.
Zoran
Albanija je za deset godina izgubila milion stanovnika po zvanicnom popisu a to znaci pedeset procenata korisnika jer u inostranstvo nisu otisli starci vec mladi.Nije nemacki telekom lud.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.