Ekonomija posle bregzita – od lošeg ka gorem
Dok se premijerka Tereza Mej grčevito bori da ubedi skeptične poslanike da podrže sporazum o bregzitu uoči glasanja u parlamentu 11. decembra, iz njene vlade, ali i od eksperata, stižu prognoze da će razlaz od Evropske unije ipak koštati britansku privredu. Koliko, to u ovo trenutku sa pouzdanom sigurnošću niko ne može da predvidi, ali se svi slažu u ocenama da će zemlji ekonomski biti teže bez obzira na to da li će trgovinski sporazum sa EU dobiti podršku u parlamentu.
U jučerašnjoj analizi britanske vlade kaže se da će 15 godina posle izlaska iz EU britanski BDP biti za 0,6 odsto manji nego da ostane u EU uz uslov da trgovina ne bude ometana. Ako izađe iz EU bez dogovora i bude bilo značajnih prepreka u trgovini, britanski BDP će biti 9,3 odsto manji, preneo je Asošijeted pres.
Finansijski stručnjaci i konsultanti iz londonskog Sitija, koje je anketirao portal „Politiko”, slažu se da bi scenario razvoda Britanije i EU bez dogovora oborio funtu, izazvao rast inflacije i manji privredni rast. Jedino se ne slažu u prognozama koliko će to ozbiljno uzdrmati ostrvsku ekonomiju.
„Ishod po kojem bi Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo EU bez sporazuma značio bi primenu pravila Svetske trgovinske organizacije bez tranzicionog perioda. To bi bila propast za britansku ekonomiju i finansijska tržišta”, kaže Ranko Berić, šef tržišnih analiza u londonskom Moneksu.
Kako će se bregzit odraziti na britanski privredni rast ukoliko se ne postigne sporazum sa EU?
Prognoze se se kreću od lošeg ka gorem.
Dok pojedini stručnjaci predviđaju usporavanje privrednog rasta, drugi ne isključuju recesiju. Na optimističnoj strani je Komercbank koja očekuje da bi privredni rast bez dogovora o bregzitu bio manji samo za 0,25 odsto. Bruto domaći proizvod bi kratkoročno bio niži za 1,5 odsto, odnosno 4,5 posle osam godina. Kredit Suis ima sumornija predviđanja. Njihovi finansijski analitičari očekuju kratkoročnu recesiju tokom koje bi se BDP smanjio između jedan i dva procenta.
Nacionalni institut za ekonomska i društvena istraživanja predviđa da će, ukoliko ne bude sporazumnog izlaska iz EU, privredni rast već u 2019. godini usporiti za 0,3 odsto. Na drugoj strani Kapital ekonomiks smatra da se Britanija može spasti recesije samo ukoliko joj BDP u idućoj godini bude porastao za jedan odsto.
Svi se ipak slažu u oceni da bi napuštanje EU bez ikakvog trgovinskog sporazuma oborilo nacionalnu valutu.
Mnogi eksperti očekuju da će vrednost funte pasti za 10 odsto, otprilike isto kao posle referenduma o bregzitu.
Po ovakvom scenariju pad vrednosti nacionalne valute poguraće i inflaciju u Velikoj Britaniji. Na to će uticati i prekid trgovine i dolazak radne snage u Veliku Britaniju iz ostalih država EU.
„Uvođenje taksa i graničnih kontrola znatno bi povećalo inflaciju. Slaba funta će se bolno odraziti na kupovnu moć britanskih domaćinstava”, kaže Dženifer Li, direktor „BMO Kapital marketsa”.
Ako razlaz Londona i Brisela bude haotičan i bez dogovorenih trgovinskih uslova, novouvedene takse podići će cene robe na Ostrvu. Sve će to istovremeno zbog nedostatka radne snage iz EU dovesti i do pada produktivnosti.
Ali neće eventualni neuspešan dogovor oko bregzita uticati samo na rast inflacije već i na kamatne stope koje propisuje. Zato se u novembarskom izveštaju Engleske banke o inflaciji nagoveštava da ukoliko dođe do poremećaja u snabdevanju, nacionalna banka će morati da reaguje i podigne kamatne stope.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


