Utorak, 16.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
INTERVJU: Goran Bubanj, teniski trener

Đoković je postavio realne ciljeve

Ako Novaka posluži zdravlje, zaista vidim mogućnost da uradi ono što nije niko u open eri: da osvoji sva četiri grend slem turnira u istoj godini
Đoković je postavio realne ciljeve
(Фото АП)

Teniski stručnjak Goran Bubanj, nekadašnji selektor naše Dejvis kup reprezentacije, smatra da je Novak Đoković sa svojim stručnim štabom zacrtao realne ciljeve u ovoj godini, iako nijedan igrač u „Open eri” (od 1968) nije uspeo u istoj godini da osvoji sva četiri grendslema. Sa Bubnjem smo razgovarali o tome, ali i o drugim stvarima koje nas očekuju u „burnoj 2019. godini” koja počinje Australijanopenom u Melburnu (14-27. januara).

Šta očekujete od ove godine, kada je reč o vrhunskom tenisu?

Očekujem da bude slično kao do sada. Sa povratkom Novaka stvari su se vratile u rutinu iz poslednjih desetak godina. Novak, Federer, Nadal bi trebalo da vode glavnu reč, s tim da sada nema Marija koji je najavio da se povlači. Del Potro je sklon povredama, Vavrinka s vremena na vreme dobro odigra. Kad je reč o mladima, tu je pre svih Zverev. Austrijanac Tim je u jednom periodu bio dobar. Na Australijan openu neki domaći igrač može da odigra dobro, kao Kirios.

Znači, možemo da očekujemo Novaka u punom sjaju, ukoliko ga zdravlje posluži?

Novak je pokazao da je spreman. Sa trenerom Vajdom je jasno definisao ciljeve, gde su grend slemovi u fokusu. Čak su otišli korak dalje i postavili cilj koji je nedostižan za sve u Open eri – sva četiri grend slema u istoj sezoni. Zaista vidim tu mogućnost.To je težak, ali realan cilj, pod uslovom dabude zdrav cele sezone.

 Goran Bubanj (Foto lična arhiva)

Federer (38 godina puni u 2019) proredio je turnire poslednjih sezona. Kakva tu treba da bude „taktika” Đokovića (32)?

Njih dvojica nisu u istoj ulozi. Federer je prešao tu neku granicu i izbegava sezonu šljake. Treba znati to da igrači imaju ugovore sa ATP-om, po kojima imaju obavezu da odigraju sve masters turnire, zatim jedan ili dva iz serije 500 i barem jedan 250. To može da se izbegne u nekoj varijanti, ali nema potrebe da Novak to redukuje. On bi nekim opuštenijim pristupom na mastersima – jer tu je sve moguće osvojio – mogao da štedi energiju za grend slemove. Neki put poraz, kao ovaj poslednji u Kataru, može da bude pozitivna stvar. Kad dobijate desetine mečeva u seriji, mediji svakog dana broje pobede, stvara se pritisak i onda se fokus sa grend slema prebacuje na pojedinačne mečeve. Novak je stalno u situaciji da ga vuče nešto, da se pred njega postavljaju neverovatni izazovi. Važno je samo to da se ne istroši na manje bitnim ciljevima.

Prošle godine se navršilo pola veka „Open ere”. Šta su bile ključne stvari koje su doprinele da imamo ovako moćnu današnju eru?

„Open era” je bila iznuđena. Poklopilo se nekako da posle pola veka opet imamo zaoštrenu situaciju između profesionalaca (ATP) i Međunarodne teniske federacije (ITF). Tada se teniski svet podelio oko suspenzije Nikole Pilića sa Vimbldona(1973) zbog izostanka u Dejvis kupu. Tada su igrači bojkotovali Vimbldon i osnovali ATP. Došlo je do podele turnira. Tako ITF ima grend slemove i niže turnire, fjučerse i čelendžere, dok ATP drži masters seriju, svoj završni turnir i turnire iz serije 500 i 250. Svi koji se profesionalno bave tenisom, reći će vam da je ATP posvećen igračima i da se jasno vidi da je igrač u prvom planu, a da je na ITF turnirima sve okrenuto organizatoru i da tu neretko postoji bahatost u odnosu prema igračima. Deluje mi da poslednja odluka u vezi sa Dejvis kupom vraća odnose u tenisu u 1973. godinu.

Šta kažete na Dejvis kup (osnovan 1900. godine) u novom formatu, koji je izdejstvovala grupa biznismena na čelu sa fudbalerom Barselone Đerarom Pikeom?

To je još jedna priča o ITF-u koji gleda kako da popravi izvore finansija. Oni su duže od sto godina bili gluvi za promene. Trebao im je vek za prvu izmenu, a to je da može da se prijavi najviše pet umesto četiri igrača. Pogledajte situaciju Amerikanaca dok su imali braću Brajan, najbolje dubl igrače na svetu deset godina. Brajanovi ne igraju singl, a već ste prijavili dvojicu! Pričam iz ugla selektora. Ova nova organizacija, na čelu sa fudbalerom Pikeom, došla je preko noći. Ubijena je jedna tradicija. To više ne zaslužuje da se zove Dejvis kup koji se igrao širom sveta cele godine, jer sad je sve nabijeno u jednom gradu za sedam dana. Problem je to što je igranje za reprezentaciju preduslov za učešće na Olimpijskim igrama, što znači da put do Tokija vodi preko Dejvis kupa.

Đokoviću bi jedan od prioriteta u naredne dve godine trebalo da budu i Tokio 2020?

Novaku je sigurno jedan od preostalih ciljeva olimpijsko zlato. Ali, šta su sada uradili sa promenom Dejvis kupa… Pošto je ovo predolimpijska godina, oni hoće da nateraju sve igrače da se okupe u tih sedam dana i da igraju. Narednih dana u Melburnu igrači će sa svojim menadžmentom imati sastanak i sad je sve u njihovim rukama. Promena Dejvis kupa vezana je i za publiku. Nikad više svojoj zemlji nećete moći da vidite najveće asove tenisa i svoju reprezentaciju. Mi smo, recimo, u Novom Sadu imali Federera i Vavrinku. Godinama su u Pionir i Arenu dolazila vrhunska imena.

Kakva je tu sada uloga Đokovića kao predsednika Saveta igrača ATP-a?

Prethodnih godina bio sam na dva sastanka Saveta igrača, gde su svi igrači obavezni da prisustvuju. Obično je na čelu Saveta neko od vrhunskih igrača jer ima autoritet. Tako da je Novakova uloga tu važna. Problem je to što će mnoge strukture koje se osete ugrožene homogenošću igrača da napadnu Novaka, a on je prečesto bio meta raznih napada, pa i neteniskih. Tu će izložiti sebe dodatnom pritisku što nije dobro, jer mu treba maksimalan fokus na grend slemove.

U poslednje vreme često se govori o dugovečnosti najboljih igrača. Da li će ostali moći da prate Federera koji i u 38. godini igra vrhunski tenis?

Nadal i Novak, koji igraju zahtevniji tenis, dokaz su da posvećenost tenisu i konstantan radgarantuju da će telo duže izdržati napore. Postoji definicija: što bolja tehnika, to manja mogućnost povrede. Recimo, Del Potro ima tehničku grešku kod forhenda, pa se zato često povređuje. Kod mlađih Kirios ima problem kod servisa. Kad servira pet dana uzastopno više od 200 na sat, povredi rame i onda pauzira dve nedelje. Novak, Nadal i Federer su kompletni i stalno usavršavaju sebe. Onog trenutka kad počnete da živite kao normalan svet, narednih nekoliko meseci imate problema.

Da li se slika tenisa u Srbiji poboljšala od pojave Novaka Đokovića?

Na žalost – nije! Često budem grub pa kažem da je tenis poslednjih godina umro u Srbiji. A trebalo je da procveta, imajući u vidu šta su Novak i ostali naši teniseri i teniserke uradili. Tenis je zastupljen u medijima, ali se to ne oseća u teniskom svetu. Razlozi nisu u nekoj materijalnoj situaciji u kojoj smo svi zajedno. Osipa se ne samo broj dece i takmičara već i rekreativaca. S Novakom i svim tim rezultatima došlo je do popularizacije tenisa, ali i vulgarnog shvatanja da je dovoljno samo da počneš da treniraš i da te čekaju milioni. Ta pogrešna ambicija u startu čini da se svi brzo razočaraju. Tenis traži deceniju odricanja da bi se došlo do profesionalnog nivoa. Da smo organizovaniji kao društvo, mogli bismo da stvorimo uslove za one najtalentovanije. Tako da roditelji znaju da će, ako im dete u nekom uzrastu postigne nešto, postojati sistem koji će preuzeti na neki način brigu o njemu finansijski i organizaciono. To imaju svi savezi na svetu. Ovde su svi slobodni strelci i samim tim su jedni protiv drugih.

Kako će izgledati svetski tenis posle ere Đokovića, Federera i Nadala?

Dobar primer je Tim. Strašan radnik. Izgledalo je da je uhvatio priključak, dobijao je Nadala na šljaci, Novaka na betonu. Međutim, već dve godine nije u stanju da dođe do iole ozbiljnije titule. Zato što su tu ova trojica. U takvoj situaciji je, otprilike, bio Novak kad je bio treći na svetu. Normalan mentalitet, ne samo naš srpski, bio bi da se zadovolji time što je u eri takva dva vanzemaljca kao što su Federer i Nadal, odmah iza njih. Ali to Novaka nije zadovoljilo, jer kod njega je od malih nogu taj mentalni sklop, da bude broj 1 i ništa drugo, razvijao njegov otac Srđan. Kod ovih mladih ja ne vidim spremnost na takva odricanja, niti takav mentalni sklop. Da bi bio velik, moraš da slomiš ovu trojicu, a ne da čekaš da oni završe karijere da bi bio prvi. Posle ove trojice vratiće se priča na ono od pre 20 godina kad je svaki grend slem osvajao neko drugi.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Jordan
Ne baksuziraj te, ispašće u prvom kolu.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.