Ponedeljak, 29.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Dug Kragujevca manji za 27 miliona evra

Krajem 2014. godine, kada su naprednjaci preuzeli vlast, dug grada i preduzeća bio je 107 miliona evra
Dug Kragujevca manji za 27 miliona evra
Крагујевац (Фото Д. Јевремовић)

Kragujevac – Gradsko veće je na poslednjoj sednici 16. januara, između ostalog, donelo odluku da se grad zaduži za još 250 miliona dinara. Reč je o kratkoročnoj bankarskoj pozajmica koja mora da bude vraćena do kraja godine, a sredstva će, kako je saopšteno, biti upotrebljena za finansiranje deficita. Ako tome dodamo dugoročne kredite i stare dugove preduzeća, ukupne obaveze grada dostižu sumu od oko 60 miliona evra.

Sa 20,5 miliona evra dugoročnih kredita koje grad planira da podigne ove godine, Kragujevac će na kraju 2019. dugovati oko 80 miliona evra, što je za 27 miliona evra manje nego krajem 2014, kada su naprednjaci preuzeli vlast. U tom trenutku, grad i preduzeća su, prema rečima gradonačelnika Radomira Nikolića, zajedno dugovali oko 107 miliona evra.

Planirana dugoročna pozajmica u iznosu od 20,5 miliona evra, sastoji se iz dva dela: 7,5 miliona evra je kredit koji grad dobija od Evropske banke za obnovu i razvoj, a 13 miliona evra je najavljeno zaduženje JKP „Šumadija”, koje je nedavno i formalno objedinilo pet nekadašnjih komunalnih preduzeća – „Tržnice”, „Gradska groblja”, „Parking servis”, „Čistoću” i „Zelenilo”. (Novo preduzeće već obavlja poslove nekadašnje „Niskogradnje”, koja je zbog dugova prestala da radi još pre pet-šest godina, a planirano je da u sastav JKP „Šumadija”, u narednom periodu, uđu i Javno stambeno preduzeće, i Gradska agencija za saobraćaj, i „Vodovod”.)

Prema rečima gradonačelnika Nikolića, kredit Evropske banke biće upotrebljen za obnovu infrastrukture, uglavnom saobraćajne. Za sređivanje ulica grad je u budžetu za 2019. godinu, koji iznosi 7,1 milijardu dinara, obezbedio još 500 miliona dinara.

– Kredit Evropske banke za obnovu i razvoj se ne vidi u budžetu, jer ova finansijska institucija novac uplaćuje direktno na račun izvođača radova – objasnio je Nikolić.

Kredit od 13 miliona evra koji planira da podigne JKP „Šumadija”, osim za „umivanje” grada, biće, prema rečima direktora ovog preduzeća Nemanje Dimitrijevića, iskorišćen i za preko potrebna ulaganja. Tako će deo ove pozajmice biti utrošen na nabavku mašina za pravljenje betona i asfalta, a najavljena je i izgradnja dve javne garaže: podzemne ispod zgrade „Tržnica” i nadzemne u Ulici kneza Miloša, iza poslastičarnice „Srce”.

– Planirani kredit moći ćemo da podižemo i sukcesivno, deo po deo, kad nam za šta zatreba – pojasnio je Dimitrijević.

Grad je ranije upotrebio tri miliona evra iz kredita Evropske banke za kupovinu starog „Zastavinog” servisa u kome treba da bude smeštena nova, moderna autobuska stanica. Prema rečima gradonačelnika Nikolića, aktuelna vlast razmišlja i o investiciji vrednoj oko šest miliona evra. Toliko bi, prema prvim procenama, koštala promena sistema grejanja, odnosno zamena kotlova na ugalj koje danas koristi toplana „Energetika” ekonomičnijim kotlovima na gas, što bi popravilo i ekološku sliku grada.

„Zastava oružje” duguje gradu 3,3 milijarde dinara

U prethodne četiri godine država je u velikoj meri pomogla konsolidaciju kragujevačkih finansija, pa je samo kroz republička transferna sredstva na račun grada, od 2015. do 2018. godine, uplaćeno oko 20 miliona evra.

Grad, međutim, ima i nenaplaćena potraživanja. Po osnovu poreza na zarade, što je važan prihod lokalnih samouprava, „Zastava oružje” duguje gradu čak 3,3 milijarde dinara. Budući da je reč o starom, teško naplativom dugu, naprednjačka vlast je pokrenula inicijativu da se to potraživanje konvertuje u kapital grada u ovom preduzeću za proizvodnju oružja.

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Бабица
МА КОГА ЈЕ ВИШЕ БРИГА , СВИ ОДЛАЗИМО У НАПРЕДНЕ ЗЕМЉЕ, ОСИМ ВАШИХ ГЛАСАЧА, КОЈИ СУ ИЗНЕМОГЛУ И СТАРИ.
smb
srbija, tj. cela drzava bi trebala jedno desetak godina da ne uzme ni dinara zajma, savremeni izraz: kredita, dok ne vrati sve, bukvalno sve. trenutna opustenost je u stvari manjak opsteg privrednog znanja stanovnistva a oni koji znaju tj. ekonomisti - cute ili malo tu i tamo naznace - retko ko ih detaljno slusa, i slusa odn. cita izmedju redova. za kratko vreme - samo nekoliko godina - dolazi na naplatu sve ono sto se trenutno investira u ime drzave - skoro niko ne primecuje sta pojedina ministarstva koja su u visokim pohvalama, od dugova potpisuju. gradjani ce to vracati - ko drugi od gradjana, hvatacemo se za glavu koja sada ne vidi ili nece da vidi. ko prezivi osetice. pozdrav.
Боба
Зајмови који се узимају за развој су корисни, они који се узимају да се покрије увоз, крпе рупе у буџету и дају субвенције странцима да долазе и извозе профит нису. Да има памети развој би се финансирао из примарне емисије, али за то треба имати Народну банку под сопственом контролом, курс девиза који подржава извоз а не увоз и инжењере и економисте а не правнике на положајима који одлучују о економији.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.