Niko nije iznad suda u Hagu
Specijalizovana veća su potpuno nezavisna u obavljanju svojih dužnosti. Drugim rečima, mandat sprovodimo u skladu sa Ustavom, specijalnim Zakonom o Specijalizovanim većima i Specijalizovanom tužilaštvu i razmenom pisama između Kosova i EU. Nijedna vlada ni pojedinac nemaju nad nama autoritet niti na nas vrše uticaj, kaže Ekaterina Trendafilova, predsednica Specijalizovanih veća novog suda u Hagu u ekskluzivnom intervjuu za „Politiku”.
Novi haški sud formiran je na osnovu ustavnog amandmana i zakona koje je usvojila skupština Kosova radi vođenja postupaka o navodima iz izveštaja Saveta Evrope iz 2011. godine, koja obuhvataju teška kršenja međunarodnog prava.
Sud je privremen, s konkretnim mandatom i nadležnošću, a baviće se rasvetljavanjem zločina protiv čovečnosti, ratnih zločina i drugih krivičnih dela prema kosovskom zakonodavstvu, koja su počinjena između 1. januara 1998. i 31. decembra 2000. Sedište Specijalizovanih veća je u Hagu, a u njima rade međunarodne sudije, tužioci i ostalo osoblje.
Sudska veća formirana su pre više od godinu dana, utisak je da su sve prateće službe spremne, oči javnosti uperene su u rad novog suda i tužilaštva, ali suđenja još nema. Da li su sudska veća spremna da počnu suđenja kada budu dostavljene optužnice i da li je to jedino što se čeka da procesi počnu?
Kako bi se razumelo šta se dešava u ovom trenutku, korisno je podsetiti da je reč o dve odvojene i nezavisne institucije. Specijalizovana veća sastoje se od veća i sekretarijata, s jedne strane, i Specijalizovanog tužilaštva s druge. Specijalizovana veća imaju zadatak da vode suđenje u predmetu specijalizovanog tužioca, kada istraga bude završena i on odluči da li ima dovoljno dokaza da se podigne optužnica. Specijalizovana veća su sa svoje strane preduzela nekoliko koraka u poslednje dve godine kako bi bila spremna da započnu sudske postupke. Ovi koraci uključuju usvajanje Pravilnika o postupku i dokazima i mnogih drugih neophodnih propisa koji doprinose efikasnosti rada veća kao i tome da se osigura poštovanje osnovnih prava osumnjičenih i optuženih. Paralelno s ovim, specijalizovani tužilac i osoblje tužilaštva istražuju i prikupljaju dokaze kako bi odlučili koje predmete da iznesu pred sudije. Ovo je proces koji zahteva mnogo vremena i počiva samo na tome koliko su jaki dokazi protiv određenih pojedinaca. Kada specijalizovani tužilac odluči da je istraga završena i ukoliko postoje dovoljni dokazi da podrže njegovu tezu, on podiže optužnicu. S obzirom na to da je Specijalizovano tužilaštvo nezavisna institucija, ja nisam uključena u donošenje ove odluke. Sve što mogu da kažem jeste da su Specijalizovana veća uradila sve kako bi osigurala da postupak teče glatko u trenutku kada nam tužilaštvo predmet ili predmete preda na rešavanje...
Svesni ste nepoverenja građana Srbije u međunarodne sudove, ali i da postoji negativan stav dela kosovske javnosti prema vašem radu. Da li to predstavlja problem u praksi i kako ćete obe zainteresovane strane uveriti u vašu nepristrasnost i objektivnost?
Svesna sam skepticizma, ali isto tako i podrške koju Specijalizovana veća imaju na Kosovu, u Srbiji i u regionu. Pri uspostavljanju pravnog okvira za Specijalizovana veća, uključujući Pravilnik o postupku i dokazima i ostale propise za valjano funkcionisanje ustanove, pokušali smo sa drugim sudijama da sagledamo naša prethodna profesionalna iskustva, kako na domaćem tako i na međunarodnom nivou, da bismo izbegli greške ili neefikasnu praksu. Shodno tome, razmotrili smo mogućnosti ojačavanja pravnog okvira u cilju zaštite svedoka i žrtava koji će hteti da ispričaju svoja iskustva pred sudijama. Ovo je jedan od glavnih razloga što su Specijalizovana veća izmeštena u Holandiju – kako bi se svedocima i žrtvama pružilo sigurno i bezbedno okruženje. Sekretar i sudije su takođe istrajno radili na tome da primene najnapredniju praksu u zaštiti svedoka.
Po čemu će se vaš rad razlikovati od načina postupanja ranijih međunarodnih tribunala?
U odnosu na druge sudove i tribunale koji se bave međunarodnim krivičnim delima, Specijalizovana veća imaju nekoliko novih odlika koje treba istaći. Pomenuću samo neke. S institucionalnog stanovišta, prva jedinstvena odlika je sama struktura Specijalizovanih veća. Sud ima četiri stepena: panel Osnovnog suda, panel Apelacionog suda, panel Vrhovnog suda i panel Ustavnog suda. Svaki od ovih panela ima preciznu ulogu i funkciju predviđenu zakonom. Uz to, imamo Kancelariju ombudsmana, koja ima zadatak da kontroliše, brani i štiti osnovna prava i slobode osoba koje dolaze u kontakt sa Specijalizovanim većima i Specijalizovanim tužilaštvom.
Kako izgleda izbor sudija za Specijalizovana veća?
Zakon predviđa strog postupak selekcije sudija koji uključuje veliku konkurenciju. Sve sudije su međunarodne, to jest nisu državljani Kosova. Pored toga, ove sudije nisu imenovane da stalno služe, već su imenovane na listu i obavljaće svoje dužnosti samo na konkretnim zadacima. Kako bi se dodatno obezbedila nezavisnost i nepristrasnost sudija, usvojili smo kodeks sudijske etike, kojim se reguliše ponašanje sudija pri obavljanju dužnosti. Uz to, i branioci i tužioci s pravom postupanja pred Specijalizovanim većima u obavezi su da se pridržavaju kodeksa profesionalne etike, kojim se uspostavlja i detaljan disciplinski postupak u slučaju povrede dužnosti.
Na nivou koji je više tehničke i proceduralne prirode, kada su sudije Specijalizovanih veća sastavljale i usvajale Pravilnik o postupku i dokazima, uključile su određeni broj novih proceduralnih rešenja zasnovanih na svom bogatom profesionalnom iskustvu kojima je cilj poboljšanje efikasnosti i delotvornosti postupka. Ekspeditivnost i efikasnost su za nas faktori od najvećeg značaja. Shodno tome, prvi put u istoriji sudova koji se bave međunarodnim krivičnim delima, mi smo uveli stroge rokove ne samo za podneske i predloge koje podnose strane u postupku već i za odluke sudija, uključujući presude.
Jedna od razlika je aktivna uloga žrtava u krivičnim postupcima. Možete li da objasnite kako će to funkcionisati kada počnu suđenja i kako eventualno funkcioniše sada, polazeći od toga da ste osnovani zbog pravde za žrtve?
Učešće u krivičnom postupku žrtava zločina u nadležnosti Specijalizovanih veća je realnost koja se oslanja na sada već čvrsto uvreženo načelo u međunarodnom pravu. Naš zakon predviđa da žrtve imaju pravo da budu obaveštene, da im se prizna status žrtve, te da dobiju naknadu štete. Sudije će potom za svaki slučaj posebno konkretnije definisati stepen učešća u pogledu ovih prava.
Pre nego što žrtve mogu da učestvuju u krivičnom postupku pred Specijalizovanim većima, u praksi moraju da se preduzmu sledeći koraci: kada specijalizovani tužilac završi istragu, predmet predaje na rešavanje sudiji za prethodni postupak. Ovaj sudija ima zadatak da ustanovi da li postoji dovoljno dokaza da se potvrde optužbe koje je izneo specijalizovani tužilac i, ukoliko to jeste slučaj, da pokrene sudski postupak pred pretresnim panelom koji se sastoji od troje sudija i još jednog rezervnog sudije. Kada su optužbe potvrđene, Služba za učešće žrtava, odsek Specijalizovanih veća koji je posebno određen za učešće žrtava, stupiće u kontakt s pojedincima koji su navodne žrtve konkretnih krivičnih dela navedenih u optužnici koju je potvrdio sudija za prethodni postupak. Uz pomoć Službe za učešće žrtava, ovi pojedinci mogu da traže da im sudija za prethodni postupak prizna status žrtve i, ukoliko im se taj status prizna, imaće pravo da učestvuju u postupku posredstvom pravnog zastupnika koji će im pomoći i štititi njihove interese. U slučaju da optužena osoba bude osuđena, žrtve će moći da traže naknadu štete ili da to učine pred domaćim sudom.
Kako Specijalizovani sud sarađuje s vlastima Kosova, a kako s vlastima Srbije? Ko će u logističkom smislu sprovoditi vaše naloge kada je reč o hapšenjima, privođenjima i obezbeđivanju dokaza?
Kao što zakon nalaže, Specijalizovana veća mogu da traže od kosovskih ustanova i pojedinaca da postupe u skladu s njihovim nalozima. Oni su u obavezi da to učine. Ne mogu da odbiju. S drugim zemljama sem Kosova, bila to Srbija ili neka druga država, Specijalizovana veća moraju da uspostave dogovore, odnosno da sklope konkretne ugovore o saradnji između Specijalizovanih veća, kao nezavisnog entiteta, i te konkretne države.
Da li političke prilike na Kosovu i odnosi sa Srbijom imaju uticaj na vaš rad?
One nemaju nikakav uticaj na naš svakodnevni rad. U obavljanju svog mandata, Specijalizovana veća su nezavisna od Kosova. Ovo je jasno navedeno u članu 162 Ustava i u Zakonu o Specijalizovanim većima i Specijalizovanom tužilaštvu, koji je pravni dokument kojim se rukovodimo. Samim tim, iako smo svesni razvoja političkih događaja i intenzivno ih pratimo, oni ne utiču na naš sudski rad.
Pitanje zaštite svedoka svakako je najosetljivije i najpoverljivije u radu svakog suda. Ipak, razumete zainteresovanost javnosti za ovu temu, s obzirom na vrlo negativna iskustva kada je reč o svedocima zločina nad Srbima. Možete li navesti zakonske i tehničke mehanizme koji su vam na raspolaganju i možete li garantovati bezbednost svakome ko bude svedočio u vašim sudskim postupcima?
Specijalizovana veća su osnovala Službu za pružanje zaštite i podrške svedocima u cilju davanja adekvatne pomoći i podrške potencijalnim svedocima koji bi mogli biti u opasnosti zbog svog svedočenja, ili čak osobama koje bi mogle biti u opasnosti zbog svedočenja svedoka. Ova vrsta zaštite i podrške može da podrazumeva, između ostalog, mere i bezbednosne korake predviđene kosovskim zakonima, podnošenje dokaza elektronskim ili drugim sredstvima i zaštitu identiteta. Pored toga, zakon konkretno nalaže da Specijalizovana veća moraju da obezbede zaštitu osetljivih svedoka, uključujući žrtve seksualnog ili rodnog nasilja, kao i dece. U mere zaštite koje nalože sudije mogu da budu uključeni upotreba pseudonima, izmena lika i glasa, odloženo otkrivanje informacija o identitetu, svedočenje video-linkom, zatvorene sednice, izmeštanje…
Činjenica da se naša ustanova nalazi u Holandiji definitivno pomaže u pružanju bolje zaštite svedocima, žrtvama i drugim pojedincima koji dolaze u kontakt sa Specijalizovanim većima.
Htela bih da naglasim još jednu veoma važnu stvar. Kada je reč o onima koji razmišljaju o zastrašivanju svedoka ili o tome da na bilo koji način ugroze njihovu sigurnost i bezbednost, specijalizovani tužilac je odgovoran za istragu krivičnih dela protiv sprovođenja pravde. Ukoliko je potrebno, sudije mogu da izdaju nalog za hapšenje i ove osobe mogu biti krivično gonjene zbog ometanja sprovođenja pravde.
Zato smo izgradili čvrst okvir za sprečavanje i kažnjavanje eventualnih nedela u pogledu sigurnosti i bezbednosti svedoka. Ali nama je takođe stalo do njihove duševne i emocionalne dobrobiti, pošto je opšte poznato da su ovakve situacije veoma stresne i mogu biti traumatične ne samo sa stanovišta bezbednosti. Stoga ćemo imati na raspolaganju i svu neophodnu psihološku podršku.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


